Svjetska banka očekuje povećanje ekonomskog učinka Bosne i Hercegovine za 2,9 posto u 2022. godini, 0,1 posto ispod procjene koju je ova banka napravila u januaru.
Centralna banka BiH upozorila je na mogućnost razornog utjecaja inflacije koja bi u najgorem slučaju mogla dostići 12 posto.
Predviđena je inflacija u iznosu od 4,8 posto u 2022. godini, jer se pretpostavlja da će inflatorni pritisci trajati duže nego što se prvobitno očekivalo zbog rata u Ukrajini, objavila je Svjetska banka u proljetnom izdanju svog ekonomskog ažuriranja za Evropu i centralnu Aziju u nedjelju.
Svjetska banka očekuje da će bh. BDP porasti za 3,1 posto tek u 2023. godini.
Rizici za ekonomski rast uključuju potencijalne dugotrajne posljedice rata u Ukrajini, kao i sporiji oporavak i rast unutar EU, što bi utjecalo na potražnju za izvozom i ograničilo doznake. Rizici bi se dodatno pogoršali usljed premještanja geopolitičkih tenzija na BiH, što bi pogoršalo ionako značajna politička trvenja, stoji u saopćenju Svjetske banke.
Procjenjuje se da je bh. ekonomija imala nominalni rast BDP-a od 5,8 posto u 2021. godini dok su u prošloj godini bruto devizne rezerve iznosile 16,3 milijarde KM.
Mišljenje je da će ekonomije Zapadnog Balkana rasti za 3,2 posto u 2022. godini, što je predstavlja pad nakon procjene regionalne ekspanzije od 7,4 posto u 2021. godini.
Nakon nekoliko godina budžetske konsolidacije i tekućih suficita, očekuju se fiskalni deficiti u BiH do 2023. godine. Javni dug je na uzlaznoj putanji, a na stranici Svjetske banke navedeno je da su zajmovi od IBRD-a za 2022. godinu koje je BiH dužna platiti u iznosu od preko 251 miliona dolara.
Ukupna novčana masa na kraju februara 2022. godine iznosila je 31,74 milijardi KM a na mjesečnom nivou registrovan je pad novčane mase za 141,2 miliona KM tj. 0.5 posto. Rast novčane mase ostvaren je kod gotovine izvan banaka i iznosi 12,1 posto što je 612,9 miliona KM u domaćoj valuti. Depoziti u stranoj valuti smanjeni su za 2,3 posto.
Krediti domaćeg tržišta na kraju februara 2022. godine iznosili su ukupno 21,05 milijardi KM i povećani su za 119,1 miliona KM.
Devizne rezerve Centralne banke u drugom mjesecu 2022. godine iznosile su 16,34 milijarde KM, smanjene su u odnosu na januar, ali na godišnjem nivou registruju rast za 2,67 milijardi KM.
Portal Economy.com prenosi da je ukupna vladina potrošnja u 2020. godini iznosila 14,474 milijardi KM što je povećanje u donosu na 2019. godinu.
Pad nataliteta
BiH bilježi konstantan pad nataliteta što ima direktne ekonomske posljedice.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru 2022. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 838.688, a od toga je 370.274 žene. U odnosu na decembar 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,5 posto. Stopa registrovane nezaposlenosti za januar 2022. godine iznosila je 31,0 posto i u odnosu na decembar 2021. godine ostala je nepromijenjena.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 2.332 osobe (0,78 posto) i u Brčko distriktu BiH za 187 osoba (3,10 posto), dok se povećala u Republici Srpskoj za 1.082 osobe (1,53 posto).
Od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 846 hiljada (60,7 posto) su muškarci, a 547 hiljada (39,3 posto) su žene.
U 2021. godini izvezli smo robe u vrijednosti od 12.891.542 KM a uvezli preko 19 miliona. Prema podacima Agencije za statistiku BiH zabilježen je negitivan međunarodni trgovinski balans od 6,5 miliona KM.
Rast cijena u BiH u proteklih nekoliko mjeseci nastavlja se skoro geometrijskom progresijom. Kao mjere pomoći stanovništvu predlaže se poresko rasterećenje građana jer inflacija pogađa kupovnu moć tj. koliko nečega možete kupiti sa svojim novcem. Ranije ove godine, Centralna banka BiH upozorila je da bi stopa inflacije mogla rasti do čak 12 posto.
