SvijetValter Tuzlanski

Vakcine protiv raka i bolesti srca su bliža nego što se misli










Milioni života mogli bi se spasiti revolucionarnim novim vakcinama za niz stanja, uključujući rak, kažu naučnici. Jedna vodeća farmaceutska kompanija uvjerena je da će vakcine za rak, kardiovaskularne i autoimune bolesti i druga stanja biti spremne do 2030. godine.

Studije o ovim vakcinama također obećavaju, a neki istraživači kažu da je napredak za koji bi inače bilo potrebno 15 godina postignut za 12 do 18 mjeseci zahvaljujući uspjehu vakcina protiv covida-19, piše The Guardian.

Spašavanje života

Dr. Paul Burton, glavni medicinski direktor farmaceutske kompanije Moderna, rekao je kako vjeruje da će njegova kompanija moći ponuditi takve tretmane za “svaku vrstu bolesti” za samo pet godina. Moderna je stvorila uspješnu vakcinu protiv koronavirusa, a razvija vakcine protiv raka usmjerene na različite vrste tumora.

“Imat ćemo to vakcinu i bit će vrlo učinkovito i spasit će stotine hiljada, ako ne i milione života. Mislim da ćemo moći ponuditi personalizirane vakcine protiv više različitih vrsta tumora”, rekao je Burton.

Također je rekao da bi se višestruke respiratorne infekcije mogle pokriti jednom injekcijom – čime bi se ranjive osobe zaštitile od covida, gripe i respiratornog sincicijskog virusa (RSV) – dok bi mRNA terapije mogle biti dostupne za rijetke bolesti za koje trenutno ne postoje lijekovi. Terapije koje se temelje na mRNA djeluju tako da uče stanice kako napraviti protein koji pokreće imunološki odgovor tijela protiv bolesti.

Ubrzani napredak

“Mislim da ćemo imati terapije temeljene na mRNA za rijetke bolesti koje se prije nisu mogle liječiti i mislim da ćemo se za 10 godina približiti svijetu u kojem doista možete identificirati genetski uzrok bolesti i relativno jednostavno to popraviti pomoću tehnologije temeljene na mRNA”, objašnjava Burton.

No, naučnici upozoravaju da će ubrzani napredak u posljednje tri godine biti uzaludan ako se ne održi visoka razina ulaganja.

Molekula mRNA daje upute ćelijama da stvaraju proteine. Ubrizgavanjem sintetičkog oblika, ćelije mogu stvoriti proteine koje trebaju našem imunološkom sistemz. Vakcina protiv raka na bazi mRNA upozorilo bi imunološki sistem na rak koji već raste u tijelu pacijenta, tako da ga može napasti i uništiti, bez uništavanja zdravih ćelija.

To uključuje identificiranje fragmenata proteina na površini ćelija raka koji nisu prisutni na zdravim ćelijama – i koji će najvjerovatnije pokrenuti imunološki odgovor – a zatim stvaranje dijelova mRNA koji će tijelu dati upute kako ih proizvesti.

Impresivna tehnologija

Prvo, ljekari uzimaju biopsiju pacijentovog tumora i šalju je u laboratorij, gdje se njegov genetski materijal sekvencira kako bi se identificirale mutacije koje nisu prisutne u zdravim ćelijama.

Algoritam strojnog učenja zatim identificira koje su od ovih mutacija odgovorne za poticanje rasta raka. S vremenom također uči koji će dijelovi abnormalnih proteina koje kodiraju ove mutacije najvjerojatnije pokrenuti imunološki odgovor. Zatim se proizvode mRNA za antigene koji najviše obećavaju i pakiraju u personaliziranu vakcinu.

“Mislim da smo posljednjih mjeseci naučili da mRNA nije namijenjena samo za zarazne bolesti ili samo za covid. Može se primijeniti na sve vrste bolesti; maligne bolesti, zarazne bolesti, kardiovaskularne, autoimune i rijetke bolesti… Imamo studije u svim tim područjima i sve su vrlo obećavajuće”, rekao je Burton za The Guardian.

Pandemija je ubrzala razvoj ove tehnologije

U januaru je Moderna objavila rezultate kasne faze ispitivanja svog eksperimentalnog mRNA cjepiva za RSV, sugerirajući da je 83.7% učinkovito u sprječavanju najmanje dva simptoma, kao što su kašalj i groznica, kod odraslih starijih od 60 godina. Na temelju ovih podataka, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) dodijelila je cjepivu oznaku revolucionarne terapije, što znači da će njegova regulatorna revizija biti ubrzana.

U februaru je FDA dodijelio istu oznaku Moderninom personaliziranoj vakcini protiv raka, na temelju nedavnih rezultata kod pacijenata s melanomom raka kože.

“Mislim da je pandemija ubrzala razvoj ove tehnologije. To nam je također omogućilo da povećamo proizvodnju, tako da smo izuzetno dobri u brzoj proizvodnji velikih količina vakcina”, objasnio je Burton.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button