Za razliku od Ministarstva finansija BiH i Parlamentarne skupštine BiH koji na transparentan način dostavljaju informacije o primanjima najviših zvaničnika, entitetska ministarstva finansija i porezne uprave od bh. javnosti kriju podatke o plaćama državnih funkcionera.
Naime, u ovom kontekstu podaci koji se odnose na primanja i naknade nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti ličnih podataka te bi iz tog razloga trebali bit dostupni građanima. Entitetske institucije mogu zaštiti određene dijelove podataka poput adrese stanovanje ili kreditnih zaduženja, ali generalno ne bi smjele zbog transparentnosti uskraćivati građanima pravo da znaju koga to plaćaju.
Iz Porezne uprave Federacije BiH i Poreske uprave Republike Srpske kazali su nam kako zakoni koji regulišu njihov rad ne dozvoljavaju objavu ovih informacija koje se smatraju poreznom tajnom.
Od entiteta mnogo je transparentnija bila Vlada Kantona Sarajevo koja je javnosti učinila dostupnim spisak najplaćenijih direktora javnih preduzeća u Kantonu Sarajevu uključujući neto plaće, ugovore o djelu, autorske honorare, te prihode od samostalne djelatnosti.
Podsjećamo, Porezna uprava FBiH 2013. godine proslijedila je Parlamentu FBiH podatke o 100 najviših primanja u entitetu. Podaci su šokirali građane BiH s obzirom na to da su pokazali kako mnogi ljudi u BiH doslovno ne znaju šta da rade s novcem kojeg mjesečno dobija.
S obzirom na netransparentnost entitetskih institucija ostaje nepoznato da li su vlade na čelu sa Željkom Cvijanović i Fadilom Novalićem uspjele smanjiti plaće članova upravnih i nadzornih odbora, direktora i uposlenika javnih preduzeća.
