SvijetZanimljivosti i zabava

Čovječanstvu prijeti 13 katastrofalnih kriza od kojih se nemoguće oporaviti










Od Trumpa do klimatskih promjena, ove krize nagovještaju kraj.

Molim da ne čitate ovo ako niste spremni, započinje svoje tekst George Monbiot za Guardian, te nastavlja: “Ovo je lista 13 velikih kriza za koje vjerujem da nas čekaju. Možda ih je i više, tako da slobodno dodate neke svoje ovom popisu. Žao mi je, ali ovo nije veseli tekst”.

1. Donald Trump

Sljedeći predsjednik SAD-a je čovjek za kojeg se čini da nije sposoban za suzdržavanje, balans ili empatiju, već samo za osvetu i osvetoljubivost. U džepu drži Senat i Vrhovni sud. Okružuje se ljudima koji imaju, recimo to tako, ograničeni pogled na svijet. Preuzet će najveći arsenal oružja na svijetu.

2. Njegov savjetnik za sigurnost

Kod strateških odluka može što hoće, čak i bez pristanka Kongresa. Njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Michael T Flynn je opasni ekstremist.

3. Ostatak njegovog tima

Dijelom se sastoji od profesionalnih lobista (za fosilna goriva, duhan, kemijske i financijske kompanije). Ti su ljudi sad na vlasti. Osim udara na svijet, javno zdravstvo, javne financije i financijsku stabilnost, to je opravdanje za politički model duhanskih kompanija još iz 1960-ih.

Naime, ako potrošite dovoljno novca i surađujete s medijima, možete kupiti politike koje vam trebaju. Demokracija postaje mrtvo slovo na papiru, a političke se alternative gase.

4. Transatlantska pozadina

Na drugoj strani Atlantika, pokušaji Britanaca da se odvoje od EU pokazuju se dosta kompliciranima. Možda i ne postoji odgovor na taj politički problem.

Dva su rješenja najočitija: a) ili se složi sa slobodnim kretanjem ljudi u zamjenu za jedinstveno tržište, što bi bilo veoma neugodno za Brexitovce, ili, b) EU zatvara svoja vrata. Ne samo da bi mogla odbiti sve vladine uvjete, već bi ih mogla i opaliti s izlaznom kaznom od 60 milijardi eura.

To bi bilo nemoguće za platiti te bi dovelo do najteže varijante Brexita.

5. Rizici Eurozone

Kriza banaka u Italiji čini se velikom te nitko ne zna kako će ona i njezini ishodi utjecati na opstanak Eurozone.

6.  … i njihove globalne posljedice

Je li to i dovoljno da potakne još jednu globalnu krizu tek će se vidjeti. Ako dođe do toga, vlade ne bi mogle iskoristiti plan iz 2007. i 2008. godine. Blagajne su prazne.

7. Automatizacija koja otima poslove

Automatizacija će uništiti radna mjesta kao ništa dosad, a teško je zamisliti kako će se problem tih zaposlenika riješiti. Čini se da nijedna vlada ili politička stranka ne shvaćaju koliko je taj problem bitan.

8. Ako pobijedi Marine Le Pen

Ona ima dobre šanse da u svibnju postane francuska predsjednica. Hoće li to biti dovoljno da se uruši Europska unija? Nitko ne zna. Ako to nije dovoljna kriza, još ih je nekoliko odmah iza ugla te bi moglo doći do lančane reakcije. Mislim da kad to počne, da će se to odviti brzinom koju nitko ne očekuje. EU bi mogla prestati postojati u roku mjesec dana.

9. Sigurnosno vijeće UN-a bi izgledalo…

Ako Le Pen pobijedi, stalni članovi Sigurnosnog vijeća UN-a bili bi Donald Trump, Vladimir Putin, Xi Jinping, Theresa May i Marine Le Pen. To baš i nije ohrabrujuće.

10. Pariški sporazum o klimatskim promjenama uništen

Državni programi o klimatskim promjenama nemaju veze sa sporazumima potpisanima u Parizu. Čak i ako ti državni programi profunkcioniraju u potpunosti (a neće), to je putanja daleko od one koju predviđa Pariški sporazum. A to je prije nego što znamo što će Trump učiniti.

11. … i učinci klime na migraciju

Jedan od mnogih učinaka klimatskog sloma bit će masovna kretanja ljudi, tako da će sadašnje migracije biti ništa u usporedbi s tim.

12. … sa samo 60 preostalih žetvi

Prema organizaciji UN-a za poljoprivredu, ostalo nam je još samo 60 godina žetvi.

13. … ubrzano izumiranje

Kriza umiranja ubrzava.

Je li vam dosta? 

Jedna od posebnosti ovih kriza je da nema ”druge strane”, na koju ćemo doći kad prebrodimo krizu. Teško je zamisliti da se vlade odreknu nadzora, da milijarderi prestanu manipulirati javnim mnijenjem, da se slomljena EU opet sastavi, da se vrate izumrle vrste, i slično.

Ključno je pitanje kako možemo krize izbjeći. Može li ih se izbjeći? Što bi bilo potrebno za to?
Znam da će vas ovo izdeprimirati, iako mi to nije bio cilj. Cilj je bio da se skoncentrišete na zadatak koji nam predstoji, zaključuje Monbiot za Guardian.



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button