Ljudi potroše oko 1,36 milijardi kilograma čokalade godišnje. Najviše čokolade se jede u oblastima sa prohladnom klimom; u tropskim predjelima je previše sparno da bi čokolada zadržala svoju tvrdoću i svježinu
Svako ko je jeo običnu čokoladu za kuhanje bez dodatog šećera zna da ona ima vrlo gorak ukus. U stvari, riječ “kakao” je proizašla od dvije riječi jezika Maja koje znače “gorak sok”. Isto tako, riječ “čokolada” potiče od riječi jezika Maja koje znače “gorka voda”.
Ljudi potroše oko 1,36 milijardi kilograma čokalade godišnje. Najviše čokolade se jede u oblastima sa prohladnom klimom; u tropskim predjelima je previše sparno da bi čokolada zadržala svoju tvrdoću i svježinu. Ali, da ironija bude veća, čokolada dolazi upravo iz tropskih predjela.
Ona se pravi od samljevenih zrna (koja se zovu i sjeme) kakaovca. Ovo drveće raste na mjestima kao što su Brazil, Gana i Nigerija. U punoj zrelosti, kakaovac može da dostigne visinu od oko 7,5 m. Na njegovim granama vise mahune, i svaka je nabijena sa dvadeset do četrdeset sjemenki u obliku badema.
Mahune se odsjecaju dugim noževima, a zatim se rasjecaju i iz njih vade zrna. Zrna se skupljaju u gomile, pokrivaju sargijom ili lišćem i sedmicu ili više prepuštaju vrenju. Zatim se zrna otkrivaju i ostavljaju da se suše na suncu ili pod uticajem vještačkih izvora toplote, i konačno otpremaju u fabrike čokolade, gdje se zrna peku i ljušte.
Oljuštena zrna sadrže oko 54% masnoće u obliku kakao maslaca, koji curi iz zrna kad se drobe. Tečna mješavina kakao maslaca i komadića zrna kakaoa koja plutaju u njemu zove se kakao masa. Čokolada za kuhanje nije ništa drugo do hlađenjem očvrsla kakao masa u tablama.
Kakao u prahu se pravi tako što se ukloni jedan dio kakao maslaca, a ostatak se presuje i melje. Mliječna čokolada, koja se nalazi u većini čokoladnih deserta, pravi se od kakao mase, dodatnog kakao maslaca, mlijeka u prahu i šećera. Dodaje se i vanila radi ukusa.
Crna čokolada, koja se često naziva i slatka ili poluslatka, sadrži sve ovo osim mlijeka. Bijela čokolada, s tehničke tačke gledišta, nije zaista čokolada. Ona sadrži kakao bmaslac i šećer, ali ne i komadiće mljevenih kakao zrna, tako da se u njoj nalazi sva masnoća, ali malo ukusa čokolade.
Bijeloj čokoladi nedostaje još nešto – kofein. Trideset grama crne čokolade može sadržavati do 35 mg kofeina (u šolji kafe od 150 grama može biti više od 100 mg kofeina). Ako neko pojede veliku tablu crne čokolade, može osjeti nervozu kao poslije jedne šolje kafe. Međutim, poslije velike table bijele čokolade vjerovatno će mu se samo prispavati.
*Zanimljivost: na engleskom se kakao zrna zovu “koukou” zato što je, prije mnogo godina, jedan engleski uvoznik čokolade pogrešno napisao cocoa umesto cacao.
