Lifestyle

Hipnoza – fenomen koji se zbiva u mozgu










Možda se sjećate scene iz filma “Get Out” iz 2017. godine gdje Chrisa, glavnog junaka, hipnotizira majka njegove djevojke. Sve što je ona napravila da bi ga odvela u stanje bez svijesti bilo je vrćenje kašičicom po rubu šolje za čaj. Međutim, hipnoza ga je (filmski) izliječila od loše navike – pušenja.

Mi hipnozu precipiramo kao nešto čudotvorno. U priči Edgar Alan Poa (Allan) napisanoj 1880. godine, za koju se smatra da je, iako fikcija, temeljena na stvarnoj medicinskoj studiji, hipnotizer održava umiruću osobu na životu zahvaljujući hipnozi.

U nešto skorijim primjerima, filmski zapleti u kojima se obrađuje hipnoza variraju od užasavajućih poput onog iz filma “Istjerivač đavola” pa do urnebesnih, poput “Zoolandera”, gdje je glavni junak uz pomoć hipnoze programiran da izvrši atentat na premijera na modnoj reviji.

Je li hipnoza zaista izvediva? Možete li nekog odvesti u stanje svijesti u kojem će napraviti stvari koje inače ne bi napravio? Nauka kaže sljedeće:

– Hipnoza je fenomen koji se događa u mozgu.

– To je koristan vid terapije kojom se smanjuje stres i bol, ali uz opasnost da se ožive potisnuta sjećanja.

– Hipnoza nije ispiranje mozga i ne možete biti natjerani da radite stvari koje su u potpunosti protiv vaše volje.

– Neki su ljudi podložniji hipnozi od drugih na što utječu i iskustva iz ranog djetinjstva.

Za početak treba definirati što podrazumijevamo pod hipnozom. To je stanje svijesti:

– u kojem je vaša pažnja izrazito fokusirana,

– u kojem je vaša svijest premještena iz stvarnog okruženja,

– u kojem ste jako podložni sugestijama,

– u kojem ste spremni više nego obično slijediti upute.

S druge strane, hipnoza:

– nije spavanje,

– nije “ispiranje mozga” kojim se trajno mijenjaju vaša uvjerenja i osobnost,

– nije način da vaša svijest dospije na neko drugo mjesto izvan vašeg bića,

– nije potpuna amnezija ili način da se obriše vaša memorija,

– nije stanje u kojem imate nadljudske moći.

Drugim riječima, hipnoza vam ne pruža ništa što vi već nemate niti vam bilo što postojeće oduzima. Ovo stanje u vezi je sa stvarnim promjenama u mozgu. Istraživači su identificirali tri moždane aktivnosti koje su aktivirane tokom hipnoze i sve imaju nešto zajedničko s pažnjom.

  •  Mozak stvara sliku o hipnozi kao o nečemu drugačijem od svakodnevnih aktivnosti - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

    Mozak stvara sliku o hipnozi kao o nečemu drugačijem od svakodnevnih aktivnostiFOTO: ILUSTRACIJA

Na primjer, snimanje mozga magnetskom rezonancom tokom hipnoze pokazuje da su neke aktivnosti gornjeg prednjeg dijela korteksa potpuno izostale. To je dio mozga zadužen za kontrolu pažnje i posebno za oprezno sortiranje na što ćemo u danoj situaciji obratiti pažnju, a na što ne.

Činjenica da je ova regija mozga praktično neaktivna tokom hipnoze znači da mozak ne traži alternative na koje bi usmjerio našu pažnju, već svu pažnju usmjerava na ono čemu smo u tim trenucima podvrgnuti.  Mozak stvara sliku o hipnozi kao o nečemu drugačijem od svakodnevnih aktivnosti, drugačijem od spavanja, odmaranja, itd. Dakle, odgovor na pitanje s početka je da je hipnoza stvarna pojava.

Medicinska hipnoza koristi se u terapeutske svrhe za različite namjene, od toga da se pacijentima umanji bol i ublaži napetost, do toga da se smanje sporedni neželjeni učinci nekih medicinskih tretmana.  Primjera radi, istraživanja su pokazala da hipnoza može ublažiti bol, umor, emotivnu rastrojenost žena podvrgnutih postoperativnom tretmanu raka dojke. Također, zabilježeno je da pomaže onima koji pate od hroničnih migrena, kao i kod raznih crijevnih oboljenja.

Ipak, hipnoterapija nije svemoguća i ne može se primijeniti u svim situacijama. Rezultati su izostali kada je u pitanju smanjenje boli prilikom porođaja. Međutim, dobra je stvar da ova terapija ne dovodi do neželjenih učinaka te je iz tog razloga široko rasprostranjena kao dopunska terapija i dodatak osnovnim tretmanima.

U rješavanju psiholoških problema hipnoza bilježi manje impresivne rezultate. Kod liječenja raznih oblika trauma hipnoza se pokazala čak i kao štetna jer može dovesti do stvaranja lažnih sjećanja.  Zaključak je da hipnoza može biti korisna kao sredstvo kako bi se ublažio stres i trenutačna bol, ali se na nju ne možemo osloniti kada su u pitanju psihološki problemi.

Izvor: Avaz.ba



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button