Francuski Le Monde je 31. svibnja objavio dio intervjua s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem. Čelnik Srbije nije rekao ništa novo. Izjavio je kako Srbija glavninu trgovine ostvaruje s Europskom unijom, tako da integracija s EU primarni cilj službenog Beograda. Istodobno, Beograd s Rusijom pokušava ojačati tradicionalno prijateljske veze, pogotovo zato što Moskva podupire teritorijalni integritet Srbije.
“Glavni cilj Srbije je pridruživanje europskim vrijednostima, izjavio je Vučić u intervjuu za Le Monde. Prema njegovim riječima, “ako uspoređujete SAD i Europu, EU ostaje svjetionik demokracije “, piše “Logicno“.
Vučić je rekao i kako 68% trgovine Srbija ostvaruje s Europskom unijom, pa je interes Beograda u pridruživanju EU jasno, unatoč činjenici da je sama Europska unija u krizi.
“Mi smo dio Europe”, izjavio je srbijanski predsjednik, podsjećajući da se tijekom imigrantske krize Srbija morala nositi s ogromnim tijekovima migranata, iako zemlja nije bogata.
U isto vrijeme, Vučić tvrdi “kako ne vidi nikakvu proturječnost između europskih ambicija Srbije i prijateljstva s Rusijom”.
“I francuski predsjednik Emmanuel Macron ističe istu stvar i da je Rusija prijateljska zemlja. S naše strane želimo ojačati naše tradicionalne odnose s Rusijom i našu trgovinsku suradnju”, rekao je Vučić.
Napomenuo je da s vojnog stajališta Srbija zauzima neutralan stav, ali slijedi europski put razvoja. Uvjerava da u istoj mjeri govori o tome u Bruxellesu, Washingtonu i Moskvi, a da ruski predsjednik Vladimir Putin, nikada nije govorio negativno o europskim ambicijama Srbije.
Srbija u 2014. nije uvela europske sankcije protiv Rusije, a Vučić to objašnjava činjenicom da službeni Beograd još nije pokrenuo raspravu s EU o zajedničkoj vanjskoj politici, kao preduvjet za prijem zemlje u Europsku uniju.
“Da je Srbija bila članica EU, ispunila bi sve svoje obveze”, za Le Monde je rekao predsjednik Srbije.
“Nadam se i siguran sam da će se u pet ili šest godina potpuno promijeniti odnosi s Rusijom “, dodao je, ali nije rekao što će biti u slučaju da odnosi ostanu na istoj razini.
Novinar Le Mondea ga je podsjetio da će čak i u slučaju najoptimističnijeg scenarija sankcije vezane uz Krim ostati na snazi.
“Mi nismo priznali Krim kao dio Rusije. Ako to učinimo, to bi značilo da podržavamo neovisnost Kosova. U tom smislu, stavite se na naše mjesto. Koja od stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda podupire naš teritorijalni integritet? Rusija. Možemo li pucati sebi u nogu? Cijeli svijet razumije naš stav”, za Le Monde je rekao predsjednik Srbije.
The Globalist: “Ako želi u EU, Srbija se mora odreći osovine Putin-Erdogan”
Intervju su komentirali brojni listovi. Finski Yle piše kako Srbi sanjaju ulazak u EU, iako ni sami ne vjeruju da će uskoro biti primljeni, dok je Reinische Post podsjetio kako je u intervjuu, kojeg je Vučić dao njemačkom listu rekao kako Srbija nikada neće uvesti sankcije Rusiji, niti se razmatra pitanje ulaska zemlje u NATO pakt, jer zemlja želi ostati neutralna.
No, internetski časopis The Globalist danas piše “kako se Srbija, ako želi u Europsku uniju, mora odreći osovine Putin-Erdogan”.
Rusija i Turska čine značajne napore da potkopavaju strateške interese EU i NATO pakta na Balkanu, posebno u Srbiji, ulažući u tu zemlju ogromna sredstva, piše The Globalist. Međutim, prema autoru članka, “Beograd mora shvatiti da se izgradnje demokracije i postizanje održivog gospodarskog može provesti samo u uskoj suradnji s EU, zbog čega će se morati odmaknuti od “okrutnih diktatora koji tvrde da su spasitelji Balkana”.
“Dok Europska unija nastoji ojačati svoj utjecaj na Balkanu, Rusija i Turska naporno rade na jačanju svojih veza s regijom”, za The Globalist piše Alon Ben-Meir, viši suradnik za globalne poslove na Sveučilištu u New Yorku i viši suradnik pri američkom Institutu za svjetsku politiku.
Institucije na kojima radi Alon Ben-Meir dovoljno govore same za sebe, ali poslušajmo što kaže za susjednu zemlju.
“EU se ponovno fokusirala na svoje “južno dvorište”, zbog straha uzrokovanih rastućim utjecajem Moskve na Balkanu. Međutim, unatoč činjenici da je Srbija najbliži saveznik Rusije u Europi, nije samo Rusije povijesno povezana s Balkanom. Još jedan ” teškaš”, kojeg podržavaju korumpirani dužnosnici u regiji, je Turska, koja, poput Rusije, ulaže u velike projekte sa strateškim izračunom da ostvari ozbiljan gospodarski i politički utjecaj. Kako bi pokazao svoje bliske veze sa Srbijom, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je nedavno najavio da će 2018. godine Ankara uložiti 2 milijarde dolara u Srbiju, a dugoročno će ta brojka narasti do 5 milijardi dolara”, piše Alon Ben-Meir.
“Međutim, čak i ako ne uzmemo u obzir ulaganja Erdogana, on je već pokazao Zapadu njegovnerazuman stav koji sugerira kako će Turska postati moćna kao Osmansko Carstvo na svom vrhuncu. Balkan je nekoć pripadalo Osmanskom Carstvu, a zatim je bio “pod čizmom” Sovjetskog Saveza”, nastavlja viši suradnik dvije visoke globalističke institucije u Sjedinjenim Državama, pokazuju elementarno nepoznavanje povijesti. Naime, točno je da su Bugarska i Rumunjska bile sovjetski saveznici, ali on govori o euroatlantskom putu Srbije i kako je bivša SFRJ bila pod “pod sovjetskom čizmom”.
“Čak i sada, Rusija smatra da joj je Srbija najpouzdaniji saveznik u Europi i ozbiljno ulaže u velike projekte, posebice u energetskom sektoru. Iako se Rusija i Turska i dalje natječu za utjecaj u Srbiji, one surađuju u pokušajima da se suprotstave utjecaju EU na Balkanu. U tom smislu, primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio “kako ne želi da se Balkan okrene Turskoj ili Rusiji”, piše The Globalist.
“Iako EU ostaje glavni trgovački partner Srbije, Beograd bitno ovisi o ruskoj vojnoj opremi koja u velikoj mjeri određuje prirodu rusko-srpskih odnosa. U Srbiji ukupno ima oko tisuću tvrtki koje su djelomično ili u cijelosti u vlasništvu Rusa. Većina Srba je proruski orijentirana i gaji neprijateljstvu prema NATO savezu, budući da se još uvijek sjećaju 1999. godine i bombardiranja Zapada. Dok Putin ne skriva svoje neprijateljstvo prema Zapadu i pokušava potkopati njegove interese, Erdogan, baš kao i vođe u Srbiji, pokušava sjediti na dvije stolice. Turski čelnik nastoji zadržati članstvo svoje zemlje u NATO-u, istovremeno pokazujući želju za pridruživanjem EU. No, u isto vrijeme, Erdogan se trudi potkopati strateške interese EU i NATO-a na Balkanu, pokušavajući steći uporište u Srbiji, koja bi trebala služiti njegovom lukavom planu”, nastavlja The Globalist.
“Srbija bi trebala pažljivo razmotriti sve mogućnosti. Ako se ozbiljno namjerava pridružiti EU, ona mora provesti, društvene, političke i ekonomske reforme. Bez toga, Srbija definitivno neće dobiti priliku za ulazak u EU, posebno ako se bude držala neograničene suradnje s Erdoganom i Putinom”, naglašava The Globalist.
Osim toga, Alon Ben-Meir naglašava “kako bi Srbija trebala shvatiti da se održiva demokracija i ekonomski rast mogu ostvariti samo u uskoj suradnji s EU”.
“Dakle, Srbija se mora odmaknuti od nemilosrdnih diktatora koji tvrde da su spasitelji Balkana, dok zapravo koriste ranjivost regije za svoje dugoročne strateške ciljeve”, zaključuje The Globalist.
Međutim, Alon Ben-Meir traži “provođenje društvenih, političkih i ekonomskih reformi, što Srbija može napraviti samo u suradnji s Bruxellesom” i za budućnost nudi apstraktan pojam kao što je “održiva demokracija” ili ekonomski rast kojeg nitko nikome ne može jamčiti, posebno ne Europska unija trećoj zemlji. Najbolji primjer su Ukrajina, na rubu bankrota, ali i zemlje članice EU poput Grčke, Italije, čak i Francuske čiji je nacionalni dug iznosi 2665 milijardi dolara ili 99,79% BDP-a.
