Predstavljeni rezultati istraživanja o medijskim slobodama u BiH

- in BiH, Tuzlanski Valter

Nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da građani/ke Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76 posto ispitanika), dok većina ispitanika smatra da sloboda medija gotovo i da ne postoji, te da su ključne prepreke slobodi izražavanja, sigurnom i dostojanstvenom radu novinara, politička klima i pritisci, te finansijska ovisnost.

Istovremeno, gotovo dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći utjecaj na medije i medijske slobode u Bosni i Hercegovini.

Istaknuto je to danas prilikom predstavljanja rezultata istraživanja o medijskim slobodama u BiH, događaja koji su povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. maja u online-formatu organizirali Udruženje „BH novinari“ i Fondacija „Friedrich Ebert“.

Radi se o istraživanju koje o medijskim slobodama „progovara“ iz perspektive građana i njihove percepcije stanja u tom pogledu.

Kako je u uvodnom dijelu događaja istaknula generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić, veoma je važno da se analizira perspektiva o tome šta građani dobijaju od medija i na koji način razumiju medijske slobode, odnosno šta karakterizira slobodu izražavanja uopće, uključujući pritom i javnu odgovornost medija.

Podsjetila je da je istraživanje provedeno CATI metodom (telefonskih intervjua) na uzorku od 504 građanina iz cijele BiH od 11. do 29. marta 2021, a da su se glavna istraživačka pitanja odnosila na mišljenje građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, prepoznavanje političkih utjecaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodom novinarstvu, te na povjerenje građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su mediji ključni izvori informacija za građane i koliko javni medijski servisi ispunjavaju informativne potrebe građana i druge obaveze prema bh. javnosti.

Referirajući se na medijske slobode i sigurnost novinara, Rudić je kazala kako, prema pokazateljima kojima raspolaže Linija za pomoć novinarima, od 69 registriranih napada na novinare u 2020. godini, 75 posto se vezuje za političare i javne zvaničnike, koji, kako navodi, prednjače u ugrožavanju medijskih sloboda.

Istaknula je sve rašireniju pojavu odsustva sankcioniranja napada na novinare od nadležnih institucija, te napomenula kako u državama u kojima se cijene medijske slobode i poštuje zakon, svi napadači na novinare budu adekvatno sankcion

Konstatirao je kako bez slobode medija nema ni demokratije, te podsjetio na poteškoće i opasnosti s kojima se novinari suočavaju u aktuelnoj situaciji opterećenoj pandemijom koronavirusa, kao i na planu borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Svjedoci smo, kako je kazao, sve lošijoj slici na globalnom planu u vezi s medijskim slobodama, te učestalim napadima na novinare, nažalost, nerijetko i sa smrtnim epilogom.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naveo je kako je, posmatrano u globalnim razmjerama, Bosna i Hercegovina, prema indeksu slobode medija (istraživanje ‘Reportera bez granica’) zadržala 58. mjesto, što je, kako navodi, dokaz da nema pomaka nabolje.

Podsjetio je kako je BiH prije 15-tak godina bila na 37. mjestu, te ocijenio da je nemoguće očekivati da se u uvjetima rada novinara u BiH bilo šta poboljša, „jer se ni u državi ništa ne poboljšava“.

“Svi elementi koji se , generalno tiču slobode rada novinara ne idu nam u prilog, uključujući ekonomske, političke i sigurnosne”, kazao je Divković, navodeći kako polovina novinara radi za „sadaku“ od oko 600 KM, a da oko 40 posto njih još nemaju riješen radno-pravni status.

U diskusiji u kojoj su, uz spomenute, sudjelovali novinari iz cijele BiH, te predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora, konstatirano je da su sigurnosni uvjeti za rad medijskih djelatnika u BiH sve gori, te da se sedmično bilježi više od jednog nasrtaja, verbalnog ili fizičkog, uključujući i bezrazložna hapšenja kao i učestale pritiske na novinare/ke.

Kako je rečeno, poražavajući podatak je da gotovo svaki četvrti ispitanik smatra opravdanim napadati novinare, što uz pritisak vlasti umnogome usložnjava njihov rad i u ionako složenim općim okolnostima.

U nastavku online događaja razmatrani su i drugi aspekti koji se neposredno reflektiraju na rad medija, uključujući i spcifičnosti kriznog izvještavanja u vrijeme pandemije.

Istraživanja o temi medijskih sloboda i zaštiti novinara u BiH, Fondacija „Friedrich Ebert“ i BH novinari realiziraju kontinuirano od 2009. godine, a rezultate, već tradicionalno, predstavljaju na Svjetski dan slobode medija, kako bi među medijskim profesionalcima potaknuli debatu o javnoj odgovornosti medija i zaštiti ključnih vrijednosti slobodnog novinarstva.

Autor: Fena