Svijet

Neka zanimanja je korona “ubila”: Ovo je lista najugroženijih radnih mjesta

Konzultantska kompanija Simon-Kucher sastavila je impresivan semafor grana privrede koji pokazuje na koji način globalne kompanije prevazilaze korona krizu.

U julu je objavila evaluaciju u kojoj je ispitivala učinke pandemije koronavirusa na globalnu ekonomiju. Autori četverodimenzionalne analize identifikovali su četiri kvadranta u koja su dodijeljena preduzeća i koji definišu njihov položaj u “postkorona svijetu”: prosperitetni, prigušeni, pokoreni i ugroženi.

Svaka grana dobila je od konzultantske kompanije određenu ocjenu ovisno o tome kako se promijenila potražnja za njenim proizvodima ili uslugama zbog različitih preferencija kupaca i koliko su sigurnosne posljedice pandemije uticale na prodaju i distribuciju njihove robe. Na temelju rezultata procijenili su mjesto na semaforu. Prema grafikonu, trenutno je u riziku 58 posto svjetske ekonomije.

Prema ocjeni ove kompanije, semafor ne samo da ilustruje opseg ekonomskog šoka uzrokovanog pandemijom, već također skreće pažnju na činjenicu da usluge prevoza ili smještaja ni približno nisu jedine, koje životare zbog korona krize. Ugrožena polja uključuju, na primjer , automobilsku industriju, prerađivačku industriju, ali i proizvodnju neprehrambenih proizvoda široke potrošnje.

Druga skupina su prigušene industrije, koje čine 14 posto svjetske ekonomije i predstavljaju godišnji promet od 12 milijardi dolara. To uključuje industrije koje nemaju problem s distribucijom svojih proizvoda, ali za njihovu robu zbog krize ima manje interesa. To uključuje, na primjer, hemijsku industriju, proizvodnju i distribuciju električne energije te vađenje i preradu nafte i prirodnog plina.

S druge strane, 17 posto industrije vrijednosti 14 milijardi dolara trenutno je preopterećeno. Interes za njihove proizvode ili usluge je toliko velik da ih kompanije nisu u mogućnosti zadovoljiti, zbog restriktivnih mjera, i to preopterećuje njihovo poslovanje. Ova kategorija uključuje uglavnom maloprodaju, bankarstvo i osiguranje.

Međutim, prema izvještaju kompanije Simon-Kucher & Partners, postoji i niz industrija koje se perspektivno razvijaju. 11 posto svjetske ekonomije u vrijednosti od 9 milijardi dolara napreduje. “Koronavirusni booom” bilježe sektori kao što su farmacija, telekomunikacije, razvoj softvera i internetske usluge. Ova polja ništa ne ometa u apsorpciji veće potražnje, adresiranju novih segmenata ili promjeni cijena.

Prema izvještaju, tačna procjena ukupne ekonomske štete koju uzrokuje pandemija će biti dostupna tek nakon krize. Međutim, ova analiza može biti polazna točka za ocjenu ranjivosti ekonomija na krizu, a samim tim i njihove konkurentnosti.
“Ozbiljnost krize utiče na to koliko će na kraju ekonomije postati konkurentne. To je povezano sa strukturom BDP-a države, drugim riječima koji sektori najviše doprinose BDP-u”, rekao je izvršni direktor Simon-Kucher & Partners za srednju i istočnu Evropu Artur Staniec.

Na njihovoj skali loše prolaze i zemlje poput Češke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Austrije ili Litvanije, jer imaju veliki udio sektora na koje kriza utiče negativno

Nasuprot tome stoje države, na koje će zbog strukture BDP-a, korona kriza imati najmanji uticaj. To su Danska, Nizozemska, Luksemburg ili iznenađujuće Bugarska.

Međutim, Staniec iz Simon-Kuchera dodaje da sastav BDP-a nije jedini faktor koji bi odredio konkurentnost ekonomije. Prema njegovim riječima, prije svega je potrebno da kompanije budu u stanju da se prilagode “novoj normalnosti”, bez obzira na to gdje se nalaze pojedini sektori na semaforu.

BiH – crveni kvadrant

Ekonomista Zoran Pavlović ističe kako se BiH i Republika Srpska nalaze u dominantno crvenom kvadrantu ugroženosti, ali da zbog administrativno-birokratskog aparata ima i tzv. bezbjednih radnih mjesta.

“Mi najčešće radimo doradne poslove, koji uključuju mnogo ruku, odnosno uposlenika da tako kažem, to su tekstil, obuća. Nedovoljno je poljoprivrede. Ovo sve što je administracija, birokratija i bankarstvo, to je sve u kategoriji nisko opasnih poslova. Mi smo u dominantno crvenom polju. Moj je problem što to vlade u entitetima i na nivou BiH uopšte ne prepoznaju, turizam i ugostiteljstvo koji su baš kao i proizvodni pogoni sa mnogo radnica u tekstilnoj ili kožnoj industriji, toliko ugroženi a niko o tome ne vodi računa. Tu imamo mnogo zaposlenih osoba, sa druge strane prihodi su im mali, plate su male, mada bez obzira na sve bolje je da se radi nego da ne rade” ističe on.

Kad se pogleda navedena struktura mi smo u crvenoj, dok je manji segment u bezbjednoj zelenoj zoni.

 Na pitanje kakvu jesen očekuje u smislu ekonomske situacije naš sagovornik nije optimista.

“Ja definitivno mislim da ako ne bude brige prema privredi, da ćemo imati značajne probleme. Izvozna tržišta su također u problemu, navešću primjer firme koja je radila CNC alatne proizvode za automobilsku industriju u Njemačkoj, koja je ostala bez porudžbine, jer su i oni u problemu. Mi možemo očekivati dodatne teškoće u privredi ali ja postavlja pitanje – ko se brine za te i takve firme? Ako firme mogu očekivati nastavak posla, a trenutno su u problemu vraćanja kredita, moraju biti pomognute. To nažalost kod nas ljudi u ministarstvima ne rade, nešto više se o tome brinu komore i udruženja, ali one nemaju to kome da kažu.” zaključuje Pavlović za BUKU.

Koja su zanimanja najugroženija?

Evo kako izgledaju pomenuti kvadranti

Crveni kvadrant:

Turizam i prevoz
Smještaj
Automobilska industrija
Prerađivačka industrija
Proizvodnja neprehrambenih proizvoda široke potrošnje i maloprodaja
Proizvodnja građevinskog i montažnog materijala

Narandžasti kvadrant

Industrijski prozivodi i mašinstvo
Logistika i transport
Marketing
Poslovne usluge i outsourcing

Žuti kvadrant
Hemijska industrija
Sirovine i metali
Proizvodnja i prenos energije
Vađenje i preradu nafte i prirodnog plina
Osiguranje
Roba široke potrošnje i maloprodaja – hrana, lijekovi

Zeleni kvadrant
Bankarske i finansijske usluge
Medicinska tehnologija
Mediji
Telekomunikacije
Softver
Farmaceutska industrija
Internet



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button