Zlatna groznica 7 (Konačni obračun)

- Kategorija: Kolumne

Danas je cijena zlata nakon skoro 9 godina dostigla svoj novi istorijski maksimum! Jedna troy-unca zlata je u 05:16 CET iznosila 1.944,36 USD.

Kada sam tog kišnog novembra 2017. godine, ‘šaltajući’ kanale na TV naletio na finansijski kanal Bloomberg i ugledao prizor u kome četiri najveće svjetske Baje (op. Baja Patak) sjede jedan pored drugog, nisam se mogao oteti utisku da se u monetarnoj sferi globalne ekonomije sprema nešto veliko i vlastitoj potrebi da to ovjekovječim i ‘uslikam na telki’ svojim mobitelom. Uz oznaku vanrednih vijesti (Breaking news) čelnici Centralnih banaka: FED-a (Janet Yellen), ECB-a (Mario Draghi), BOE (Mark Carney) i BOJ-a (Haruhiko Kuroda), emitenata najjačih svjetskih valuta (Američkog dolara, Eura, Britanske funte i Japanskog jena), svi imenovani nakon krize 2011-2013 godine, držali su konferenciju za štampu u Frankfurtu, govoreći u sjedištu ECB o izazovima globalne ekonomije.

Za ove osobe se slobodno moglo reći da je svaka njihova javna izjava, gest ili komentar (da ne spominjemo odluke) imala direktne posljedice po globalnu ekonomiju nakon ekonomske krize iz 2011. godine. Razlog je jednostavan. Njihove odluke su se odnosile na monetarnu politiku Centralnih banaka najmoćnijih svjetskih ekonomija koje emituju (čitaj ‘štampaju’) pomenute valute i njihov međusobni paritet (kurs). Svaka od tih odluka mjerila se milijardama, a nerijetko i trilijardama dolara, eura, funti, jena  i čega sve ne (ili ako vam je draže, svega navedenog izraženo u zlatu!). Taj period u monetarnoj politici poznat je kao Monetarno popuštanje (Quantitative easing). Pa ako su njihove pojedinačne odlkue imale takav uticaj, može se samo naslućivati kakav bi uticaj mogli imati njihovi zajednički dogovori ili odluke…

Međutim, više od godinu dana nisam primjetio neke značajnije promjene, kako u kursevima valuta, tako ni u cijeni zlata i nafte, osim što je na čelo FED-a umjesto Janet Yellen u februaru 2108. godine došao ‘kandidat Predsjednika Trampa’ Jerome Powell, prekidajući tako već ustaljenu praksu ‘obnavljanja mandata’ u ovoj instituciji. Zlato se ‘ustalilo’ na cijeni od oko 1.300 USD, dok se Brent sirove nafte kretao oko 65 USD po barelu. A onda mi se sredinom 2019. godine dešava Déjà vu. ‘Šaltajući’ kanale na TV naletim na ‘informativni’ kanal RT (Russia Today) i opet isti doživljaj dešavanja nečega velikog i potreba da ‘uslikam na telki’ svjim mobitelom. U prvoj sedmici juna održava se plenarna sjednica na ekonomskom forumu SPIEF 2019. Iako su na forumu učestvovali predstavnici kompanija i zvaničnika iz 145 zemalja, glavni govornici na plenarnoj sjednici bili su Predsjednici ‘druge strane’, najjače euroazijske i svjetske ekonomije, Predsjednik NR Kine Xi Jinping i Rusije Vladimir Putin.

Šta se dalje dešava? Slučajno ili ne, nakon toga uskoro ‘više ništa neće biti isto’, barem kada je o globalnoj ekonomiji riječ. Iste sedmice cijena zlata je počela da ‘skače’. Prvo u za to vrijeme velikih 100 USD. Potom, početkom augusta slijede novinski naslovi: „Ekonomski rat: SAD uvele carine Kini, Peking blokirao uvoz američke hrane“, koji dižu cijenu zlata do nivoa od 1.500 USD/tro-unca. Nakon promjene na čelu ECB-a u novembru 2019. godine kada Mario Draghi (Italija) ustupa svoje mjesto Christine Lagarde (Francuska) i pojave coronavirusa cijena zlata dostiže nivo od 1.700 USD. Promjena na čelu BOE sredinom marta 2020. godine kada umjesto Mark Carney-a dolazi Andrew Bailey napravila je dvosedmičnu korekciju od 250 USD, nakon koje cijena zlata konstantno raste sve do orbite o kojoj vas izvještavam evo već ravno 5 mjeseci. U međuvremenu je Brent sirove nafte pao ispod 20 USD po barelu, ali i započeo svoj oporavak došavši na nivo od oko 43 USD.

Sada je slika globalne ekonomije mnogo jasnija, ali njena budućnost i mnogo neizvjesnija budući da je situacija sa pandemijom coronavirusa aktivirala čitav niz mjera koje direktno pogađaju kako nacionalne, tako i globalnu eonomiju, a kojim pravcem će se stvari dalje kretati ostaje da se vidi.

Završiću pisanje na isti način kako sam završio i svoju prvu kolumnu ‘Zlatna groznica’ od 18.02.2020. godine, kada je cijena zlata nakon sedam godina probila tadašnju granicu od 1.600 USD: „Balon je počeo da se prepuhava 2006. i pukao je 2008. godine, prvo u formi svjetske finansijske, a potom i ekonomske krize. Najveće nakon one iz 1933. godine! Cijena zlata je sa 666 USD po unci vrtoglavo skočila i za tri godine 6. septembra 2011. godine dostigla svoj istorijski maksimum od 1.920,80 USD po unci. Mnogi se pitaju (a naročito Baja Patak), može li ovoga puta biti dostignuta granica od 2.000 USD ?!“. Mogli bi dodati, da je u ovom trenutku sve izglednije da može. Možda već ove sedmice ili u danima koji slijede. A onda je naredna svemirska postaja na 2.460 (Star Trek: Deep Space Nine). Za svaki slučaj, vežite se zbog mogućeg izlaska iz orbite!

Ono što sada pouzdano znamo jeste da su neke informacije već zasterjele, jer novi istorijski maksimum cijene zlata više ne iznosi 1.920,80 nego 1.944,36 USD/troy-unca, coronavirus koji je prethodio napuhavanju balona se više ne zove SARS-Cov1 nego SARS-Cov2, a čelnici Centralnih banaka sa početka ovog teksta (koji su uspješno savladali ekonomsku krizu iz 2011. godine), su kako stvari stoje – ‘džaba krečili’.

Samo razmišljam …

Slične objave

Facebook Comments