Zlatna groznica 6 (Ulazak u orbitu)

- Kategorija: Kolumne

Juče u 12:30 CET cijena zlata je probila granicu od 1.802,54 USD/troy-unca i ušla u zonu u kojoj je bila samo jednom u svojoj istoriji i to samo 33 dana 2011. godine.

Da li je ovoga puta u pitanju ‘izlazak iz orbite’ ???

 

Svoju prvu kolumnu napisao sam sredinom februara kada je cijena zlata probila granicu od 1.600 USD/troy-unca. To je bio period kada se o Pandemiji koronavirusa nije govorilo, ali je sa zarinutošću praćena situacija u Kineskom gradu Wuhanu. Mene je ime tog grada asociralo na neki udaljeni planet iz serijala Zvjezdane staze (Star Trek), što sam iskoristio da načinim kontekst i uvod u priču o ‘Zlatnoj groznici’. Da podsjetim, prvi serijal kasnije nazvan ‘Orginalna serija’, snimljen je i emitovan u periodu 1966 – 1969. godina čija je osnovna ideja prema Wikipediji „prikazati utopijsko društvo budućnosti bez međunacionalnih sukoba, bez rasne i entičke mržnje kao i neograničene mogućnosti putovanja bržeg od svjetlosti, međuzvjezdane diplomatije, novih naučno-tehničkih dostignuća i samopoboljšanje ljudske rase uopšte.  Kraj ‘Orginalne serije’ koincidira sa lansiranjem svemirskog broda Apollo 11, koja je odvela prvu ljudsku posadu na mjesec. U to vrijeme, 1971. godine ukinut je Bretton-Woodski sporazum, čime je prestao da važi zlatni standard kao podloga za svjetske valute uspostavljen nakon II Sv. rata. Činilo se kao dobar uvod za ono što sam slutio da će se desiti, uz pitanje kuda ide ekonomija?

Potom je uslijedila Pandemija koronavirusa koja je svijet i svjetsku ekonomiju ‘izvrnula naopačke’. Glavni junak priče o Zlatnoj groznici Baja patak, vlasnik trezora punog zlata, dolara, nakita i čega sve ne, zadnjih 6 mjeseci zadovoljno je trljao rukama jer se njegovo bogatstvo stalno uvećavalo. Cijena zlata skočila je sa 1.455 na 1.815,67 USD (09.07.2020. 10:53 CET). U međuvremenu, svemirski brod  USS Enterprise NCC-1701 je preuredio svoje WARP motore za postizanje svemirskih brzina (čitaj brzina promjene cijene zlata) koje omogućavaju međugalaktička putovanja u nastavku serijala (Next Generation). Tada mi se činilo da je znakovita poruka nastavka serijala Zvjezdane staze ta što je prema Wikipediji „odustala od prvobitne ideje i počela promovirati ideju o neuništivosti ljudskog duha, testirajući njegovu izdržljivost do krajnjih granica“. U doba koronavirusa to testiranje mi djeluje kao proročansko. Taj period vezan je i za pitanje da li će frazu ‘nije sve u novcu’ zamjeniti fraza ‘nije sve u zlatu i kriptovalutama’ i dolazi li vrijeme kad ćemo se pitati: ‘podsjeti me, što to biješe novac’? I naravno, da li ima nešto i u dijamantima!

Šta se u međuvremenu desilo sa najvećim svjetskim Bajama? Da podsjetim, procjene ukupnog svjetskog zlata ikad proizvedenog iznose oko 200.143 tone, a prema izvještaju Svjetskog savjeta za zlato iz 2019.godine, ukupne službene rezerve zlata iznose oko 30.000 tona. Najveće službene rezerve zlata imaju: 1. SAD (8.407 tona); 2. Njemačka (3.483 tone); 3. Italija (2.534 tone); 4. Francuska (2.518 tona) i 5. Rusija (2.149 tona); 6. Kina (1.852 tone); 7-9. Švajcarska, Japan i Holandija (preko 1.000 tona), a tu je i MMF sa preko 2.000 tona (ovdje nije procjenjivan Vatikan, ali prema nekim istraživanjima procjenjuje se da Rimokatolička crkva kontrolira oko 60.350 tona zlata). Dakle, ovih deset Baja posjeduju više od 80% službenih rezervi zlata. Od toga se 2/3 odnosi na zemlje koje emituju EUR i USD. Dakle, prema zvaničnoj kursnoj listi CB BiH, u poslednih 6 mjeseci koliko traje Pandemija koronavirusa (31.12.2019 – 01.07.2020), u odnosu na cijenu zlata kupovna moć svih valuta opala je između 13 i 25% (CHF 12,8%, JPY 13,6%, USD 14,2%, EUR 14,5%, CNY 15,6%, GBP 20,2% i RUB 24,9%). Prema ovoj slici, ekonomski gledano, ‘najgore su prošli’ stanovnici Velike Britanije i Rusije čija je kupovna moć prema zlatu opala za petinu (GBP) odnosno čak četvrtinu (RUB).

Zašto ovo pišem? Kao prvo, cijena zlata je ušla u orbitu (graničnu zonu) koja se se kreće između 1.802,54 i 1.920,80 USD/troy-unca. Izvan ove zone je potpuno nepoznat ‘svemirski prostor’ iza koga se kriju velike nepoznanice i iza kojih ‘ništa više nije isto’. Kao drugo, serijal Zvjezdane staze doživio je i treći nastavak (1993-1998) pod nazivom ‘Duboki Svemir 9’ (Star Trek: Deep Space Nine) koji bi mogao postati novi kontekst priče o o kretanju cijene zlata i ekonomije. Prema Wikipediji, „u ovom nastavku za razliku od prošlih, radnja se ne odvija na brodu nego na svemirskoj postaji Deep Space 9 koja je u orbiti planeta Bajor. Svemirski brod USS Defiant NX-74205 poslan je od strane Federacije da zapovijeda postajom nakon rata sa Karadasijancima. Postaja se nalazi u blizini planeta Bajora, čija su prirodna bogatstva do krajnjih granica iskoristili Kardasijanci, te nakon toga ostavili planet na milost i nemilost. Ubrzo je otkrivena crvotočina koja vodi u Gama kvadrant, što za posljedicu ima početak ekonomskog procvata Bajora, nakon godina i godina stagnacije“. Da li će u tom nastavku biti moguće napraviti procvat i kakav bi on bio? Kakva bi bila Utopija na djelu? Planeta bez novca, automobila, političara kao u gradu Auroville (Ayurovil), čija utopijska gradska struktura omogućava muškarcima i ženama svih nacionalnosti da žive zajedno u miru, skladu i ljubavi (pročitati https://radiokameleon.ba/2019/08/14/utopija-na-djelu-zavirite-u-grad-bez-novca-automobila-bez-politicara/) ? Ako pročitate tekst na pomenutom linku primjetit ćete koje su to ključne riječi (koje kao i moj profesor Dr. Adižes stalno ponavljam): poštovanje, povjerenje, zajedništvo …. Izgleda da nije sve u novcu i da ima nešto i u zlatu. A izgleda i u dijamantima … Zajedništvo jest jednako integracija, a dijamant je najintegrisanija materija na svijetu. I istovremeno je simbol ljubavi. Da li riječ Utopija zaslužuje drugu šansu?

Samo razmišljam …

 

Piše: Edim Sarihodžić

Slične objave

Facebook Comments