Važnost tradicionalne porodice u modernom društvu

- Kategorija: Kolumne

Tradicionalna definicija uže porodice je uključivala dva roditelja suprotnog spola i djecu, međutim s porastom razvoda, ponovnih brakova i izvanbračnih zajednica ovakva karakterizacija porodice nužno zahtjeva promjenu. Naša država, nažalost, prati trend zapadnih zemlja, te se stopa razvoda braka u periodu od 2008. do 2018. godine gotovo udvostručila. Najčešći navedeni razlozi za razvod braka su razlike u pogledima na bračne uloge, nedostatak ili gubitak emocija prema bračnom partneru ili prevare. Ovisnosti raznih vrsta i nasilje također dovode do prekida bračne zajednice. Iz priloženog možemo vidjeti da ne možemo prstom upirati u samo jedan spol i kriviti ga za povećanje stope razvoda braka, jer ni muškarci ni žene više ne gledaju na brak s poštovanjem.

Statistike zapadnih zemalja izvještavaju o padu ovih stopa, međutim to nije pozitivna vijest. Razlog tomu je što su pale i stope sklapanja brakova. Mladi ljudi danas jednostavno ne žele da formiraju porodice. Našem potomstvu trebaju ljudi na koje će se ugledati;  ljudi čije ponašanje treba oponašati. Nekada su ih pronalazili u historijskim ličnostima i literaturi. Bili su to ljudi koji su zagovarali međusobno pomaganje, kompromis, zajedništvo i poštenje. Danas izuzetno jak duh individualizma potiče ljude na patološku samostalnost, narcizam i privilegovanost. Popularna kultura kroz filmovime, video igre i muziku koja slavi drogu i piće promiče poruku da su samo hirovi individue ono što se treba njegovati i slaviti.  Civilizacija danas slavi kult nezavisne ličnosti koja gazi preko svih tradicija i konvencija da bi zadovoljila potrebe upitne korisnosti, kroz socijalne mreže, novac i društveni položaj.

Zašto je porodica bitna?

Abraham Maslow, jedan od najpoznatijih psihologa svih vremena, 50-ih godina prošlog vijeka svijetu je prikazao svoju hijerarhiju potreba. Već na prvi pogled, možemo zaključiti da je porodica bazično okruženje u kojem osoba može ispuniti sve svoje potrebe.

Krenuvši od samog temelja ove piramide, zadatak porodice je da zadovolji osnovne fiziološke potrebe onih članova koji ne mogu sami sebi osigurati zadovljenje istih. Ovo uključuje maloljetnike, starije i nemoćne osobe ili jednostavno one koji si ne mogu priuštiti da žive sami. Osnovne potrebe kao što su hrana, voda, sklonište i čisti zrak dostupni su kad jedan ili više članova mogu te stvari pružiti cijeloj porodici. Odmah nakon što su minimalno zadovoljenje temeljne potrebe, javljaju se potrebe za sigurnošću koje su usko vezane za prethodne. Funkcionalna porodica pruža financijsku sigurnost svima koji žive u kućanstvu. Prvo, članovi obitelji koji mogu raditi doprinose barem dijelom svoje zarade kako bi pomogli ostalim ukućanima da zadovolje svoje potrebe i želje. Drugo, porodica kombinira resurse za plaćanje računa i upravlja svojim novcem kako bi se osigurala briga o financijskim potrepštinama. Zatim dolaze potrebe višeg reda čije se zadovoljenje prvenstveno formira unutar porodice, a zatim se širi na ostale članove društva.  Porodice troše mnogo vremena i energije podržavajući se međusobno u teškim vremenima, zbog veza koje su stvorile i njegovale još od vremena kada je svaki od njih postao  njen dio. Potrebe za  poštovanjem i samoaktualizacijom neće se zadovoljiti na zdrav način ukoliko ne postoji adekvatno okruženje.

U članku prije nekoliko godina, Paul Vitz, profesor emeritus psihologije na njujorškom univerzitetu, pisao je o propadanju porodice. Neka su njegova otkrića otrežnjujuća kada razmotrimo povezanost braka i siromaštva. Njegove studije pokazale su da je manje vjerovatno da će se djeca razvedenih i samohranih roditelja vjenčati, a ako sklope bračnu zajednicu, vjerovatnije je  da će se razvesti u poređenju s djecom iz kućanstava s dva roditelja. Napomenuo je da su parovi koji žive u iznvanbračnoj zajednici manje predani braku. Mnogi danas kao pravilo nameću zajednički život prije braka kao neku vrstu ”testa” u kojoj procjenjuju da li mogu ili ne mogu živjeti skupa. Međutim, istraživanja također pokazuju da je vjerovatnoća razvoda braka veća ukoliko su bračni partneri živjeli skupa prije braka.  Vitz je otkrio da je pet puta vjerovatnije da će žena koja živi u izvanbračnoj zajednici  pretrpjeti “teško nasilje” u poređenju s udatim žene i vjerojatnije je da će imati partnerske odnose pored partnera sa kojim žive.

Za podrobnu raspravu o povezanosti opće dobrobiti s porodičnim vezama preporučujem članak Thomas, P.A., Lui, H. i Umberson, D. (2017). Family Relationships and Well-Being kojeg možete pronaći na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5954612/.

Piše: Amina Duraković

Kameleon i Zenski Banner1.fw

Slične objave

Facebook Comments