Šta je konformizam i zašto je on važan – drugi dio

- Kategorija: Kolumne

Psiholozi su definisali konformizam kao promjenu ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenog utjecaja drugih ljudi. Koliko poguban ovaj fenomen može biti pokazuju nam razni kultovi i njihove aktivnosti.

Masakr u Jonestownu dogodio se 1978., kada je više od 900 pripadnika  (trećinu su sačinjavala djeca) američkog kulta zvanog Hram naroda umrlo u masovnom samoubistvu pod vodstvom njihovog vođe Jima Jonesa. Mnogi ljudi začuđeno odmahuju glavom uz riječi kako se to njima nikada ne bi dogodilo i da su ti ljudi vjerovatno psihički bolesnici koji su se, eto tako, našli skupa u isto vrijeme na istom mjestu. Međutim, ti ljudi grdno griješe. Konformizam je sastavni dio naših života, svojevrsna kratica kojom se služimo u svakodnevnom životu. Kako bi se smanjio njegov maligni utjecaj važno je prepoznati ga.

Normativni socijalni utjecaj

Pored informacijskog socijalnog utjecaja kod kojeg se, u nejasnim situacijama, referiramo na ponašanja drugih ljudi opažanjem, postoji i normativni socijalni utjecaj. Njega možemo definirati kao utjecaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas ti drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeli. Odabir odjeće je najjednostavniji primjer normativnog socijalnog utjecaja. Sjetite se vašeg izraza lica i misli koje su vam prolazile kroz glavu svaki put kada vidite nekoga ko nije obučen u skladu s trenutnim vremenskim uslovima, modnim trendovima ili uobičajenim pravilima. Važno je napomenuti da ovaj tip konformizma rezultira javnim, ali ne nužno i privatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupe. Međutim čemu se to mi prilagođavamo?

Socijalne norme

Kada kažemo ”Kud svi Turci, tu i mali Mujo” aludiramo na prihvatanje socijalnih normi, a one su implicitna ili eksplicitna pravila grupe o prihvatljivim ponašanjima, vrijednostima i vjerovanjima članova grupe. Grupa ima određena očekivanja o tome kako se članovi grupe trebaju ponašati i dobro prihvaćeni članovi konformiraju se tim pravilima. Članove koji se ne konformiraju opaža se kao različite, problematične i čak ”nenormalne”. Ostali članovi grupe mogu problematične članove ismijavati, kažnjavati ili čak, odbaciti. Uzimajući u obzir temeljnu ljudsku potrebu za društvom drugih ljudi, nije iznenađujuće da često mijenjamo svoje ponašanje kako bi nas drugi prihvatili. Dakle, razlika između infromacijskog i normativnog socijalnog utjecaja jeste da više ne promatramo druge kao izvor informacija,  nego mijenjamo svoje ponašanje jer ne želimo privući pažnju, biti predmet ismijavanja, imati problema ili biti odbačeni.

Kada teško odolijevamo normatvinom socijalnom utjecaju?

Vjerovatnost da ćete reagirati na socijalni utjecaj drugih ljudi ovisi o tri:

  1. Važnost grupe – Grupe koje nas jako privlače i s kojima se snažno identificiramo, na nas će snažnije normativno utjecati, nego grupe kojima smo privrženi slabo ili nikako.
  1. Blizina grupe – Da li ćemo se prilagoditi pravilima grupe ovisi i o tome koliko nam je grupa prostorno i vremenski blizu tokom pokušaja utjecaja. Život s primarnom porodicom pojačat će vjerovatnoću da ćemo se prije prilagoditi vjerovanjima i ponašanjima koja oni smatraju ispravnima, nego kada živimo odvojeno od njih.
  2. Broj osoba u grupi –  Istraživanja pokazuju da počinjemo da se konformiramo kada pored nas u grupi postoji još najmanje 3 osobe. Odnosno samo 3 osobe su dovoljne da izvrše grupni pritisak na nas. Međutim, dodavanje jedne osobe većini rezultira mnogo većom razlikom ako se grupa sastoji od 3 osobe, nego kad se sastoji od 15 osoba.

Kada i kako se oduprijeti normativnom socijalnom utjecaju?

Nebrojeno puta smo se našli u situaciji kada možemo reći svoje mišljenje na glas, a to ipak ne učinimo. Na radnom sastanku možemo imati super ideju, međutim teško ćemo se odlučiti iskazati je ukoliko smatramo da se ona ne bi svidjela našim nadređenima. Možda smo pristali otići s prijateljima u kino na film, iako smo radije željeli otići u restoran na večeru, samo kako bi izbjegli zamišljene sukobe. Nekada je konformiranje najjednostavniji izbor, jer troši malo naših psiholoških resursa.

S druge strane, grupa nas često može dovesti u vrlo neugodan položaj svojim pravilima i normama, pogotovo ukoliko su njene ideje opasne za društvo. U vrijeme pandemije, možemo doći u iskušenje da padnemo pod pritisak grupe koja nas navodi na neodgovorno ponašanje koje može ugroziti i nas i ljude oko nas. U ovim situacijama izuzetno je bitno podsjetiti se pravila bontona i nenasilne komunikacije. Prije svega, u razgovoru s drugima budite ljubazni i obrazložite svoje ‘Ne’.

Sam čin konformiranja normativnom utjecaju u većini situacija daje nam pravo na povremena odstupanja bez ozbiljnih posljedica. Psiholozi ovu pojavu zovu zasluženo odstupanje, a definiraju je kao tolerancija koju osoba zavređuje vremenom, konformirajući se grupnim normama. Ne zaboravite da su i vaše samopoštovanje i vaša ličnost jedan od faktora koji utječu na konformizam. Budite dosljedni svojim uvjerenjima i vrijednostima! Na vama je da odlučite hoćete li reći da ili ne.

Amina Duraković je magistrica psihologije koje je svoje zvanje stekla na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno zaposlena kao školski psiholog u jednoj od sarajevskih osnovnih škola. Urednica je naučnog časopisa Acta Catallactics, koji se bavi ekonomskim i općim društvenim pitanjima.

Slične objave

Facebook Comments