Kako će svijet izaći iz pandemije: Strategija “Čekić i ples” kao rješenje problema korona virusa

- Kategorija: Zanimljivosti
Na početku svog novog teksta u Večernjem listu hrvatski ekspert Igor Rudan postavlja uobičajena pitanja na koja je, kako sam kaže, teško dati odgovor.

“Mnogima nije jasno ni zašto se u društvima stvorila klima koja ljudima brani pravo na umiranje od COVID-19? Usporedbe radi, godišnje oko 8 miliona ljudi u svijetu umire direktno zbog pušenja. Gotovo milion tih smrti čine nepušači koji udišu dim cigarete svog člana kućanstva”, navodi on.

On kaže kako veseli što se napokon pojavljuju i prvi jasni planovi, naučno utemeljeni, kako iz ove situacije ipak izaći relativno brzo, uz minimalne ljudske žrtve i izbjegavajući potpuni slom ekonomije.

“Prvi korak svih tih planova uvijek je brzo i odlučno zatvaranje puteva daljnjeg širenja virusa. Time se izbjegava prebrzo stvaranje ogromnog broja zaraženih. Zdravstveni sistem štiti se od potpunog kolapsa, a mnogi ljudski životi bit će spašeni. Nakon toga, postoji vrlo širok spektar daljnjih opcija. Autor Tomas Pueyo nedavno je izložio trenutno najrazumniju strategiju borbe s koronavirusom i nazvao je ‘Čekić i ples’. Očekujem da će se tokom idućih nekoliko sedmica brojne vlade razvijenih zemalja prikloniti nekoj varijanti ovog rješenja, jer je razumno. To štiti živote ljudi i zdravstveni sistem, ali i ekonomiju. Čekić je intenzivan i ne predug karantin kojim se preokreće tok epidemije i smanjuje broj zaraženih. Ples je zatim naš suživot s virusom, nalik na eskiviranje udaraca u stilu Muhammada Alija, gdje mu ne smijemo više nikada dopustiti da se brzo proširi na velik broj ljudi”, navodi Rudan.

On kaže da kada ova neobična situacija jednom završi, ocjena uspješnosti svake države u nošenju s koronakrizom temeljit će se na sljedećih pet pitanja:

1. Koliko je dugo i efikasno “prva linija odbrane” uspijevala spriječiti slobodno širenje koronavirusa među stanovništvom?

2. Kad je virus probio “prvu liniju odbrane” i započeo eksponencijalno širenje među stanovništvom, koliko je brzo i odlučno aktivirana mjera strogog karantina?

3. Koliko se stanovništvo striktno pridržavalo karantina?

4. Koliko je brza i aktivna država bila u mobilizaciji svojih kapaciteta i ljudskih resursa te kreativnih i inovativnih rješenja kako bi razvila konkretan plan za što brži izlazak iz karantina i suživot s koronavirusom?

5. Koliko je efikasno nakon završetka karantina država omogućila svojim stanovnicima prijelaz u relativno normalan život i očuvala urušavanje svoje ekonomije uz trajnu kontrolu širenja virusa?

U svojoj strategiji “Čekić i ples” Pueyo piše kako sada znamo da je strategija ublažavanja posljedica virusa vjerovatno užasan izbor, a da nam strategija suzbijanja daje veliku kratkoročnu prednost. Ljudi su s pravom zabrinuti u vezi s ovom strategijom i postavljaju pitanja koliko će zapravo trajati, koliko će koštati, hoće li se dogoditi ista zaraza poslije, kao da ništa nismo učinili.

“Isprva, djelujemo brzo i agresivno. Zbog svih navedenih razloga, imajući na umu koliko je vrijeme sada dragocjeno, želimo zarazu ugasiti što je prije moguće. Ako čekićem udarite po virusu, unutar nekoliko sedmica stvar je pod kontrolom i u boljem ste stanju da se borite s njim. Onda kreće dugoročni trud kojim se obuzdava virus dok se ne pronađe vakcina”, pojašnjava autor.

Višemjesečni period između čekića i vakcine ili lijeka autor je nazvao “ples” jer tokom provođenja mjere neće biti uvijek oštre, nego će “plesati” ovisno o stanju zaraze: neke će regije imati ponovljene slučajeve zaraze, ostale dugo neće imati zaraženih.

“Ovisno o tome kako će se slučajevi zaraze razvijati, morati ćemo pojačavati mjere socijalnog distanciranja ili ćemo ih opustiti. To je ples R-a: ples mjera između vraćanja života u normalu i širenja bolesti, ples ekonomije i zdravstva. Kako ples funkcionira? Vrti se oko R-a, odnosno ranije spomenutog postotka transmisije. Ranije, u standardnoj i nepripremljenoj zemlji, R je između 2 i 3: u periodu od nekoliko sedmica zaražena osoba zarazi u prosjeku još dvije ili tri osobe.
Ako je R iznad 1, broj zaraženih raste eksponencijalno i pretvara se u pandemiju, ako je pak ispod 1, broj zaraženih se smanjuje”, napisao je ugledni autor.

Izvor: Klix.ba

Facebook Comments