Zlatna groznica 2 (Zvjezdane staze)

U prošloj sedmici cijena zlata porasla je za nevjerovatnih 70 USD. Sa 1.580 na 1.650 USD/unca. A jutros, na samom početku trgovanja dostiglo je cijenu od 1.680 USD. Ukupno 100 USD !!! Tome se najviše veseli Baja, koji je dobio tri nova trezora puna zlata, nakita i čega sve ne …

Da li je u pitanju Nova generacija ???

Pitam se da li postoji dječak rođen u prošlom mileniju koji gledajući u zvjedano nebo nije zamišljao kako njime krstari svemirski brod USS Enterprise iz kultne serije Zvjezdane staze (Star Trek) i vidio sebe u ulozi kapetana tog čudesnog broda? Prvi serijal, kasnije nazvan ‘Orginalna serija’, snimljen je i emitovan u periodu 1966 – 1969. godina. Mi klinci (što bi Đole rekao ‘derani’), gledali smo tu seriju ‘prepuna srca’, širom otvorenih očiju i ‘sa maštom dječaka’ pratili svemirske avanture njegove posade. Naravno, nismo ni mogli znati a kamoli shvatiti, da je „osnovna ideja serije prikazati utopijsko društvo budućnosti bez međunacionalnih sukoba, bez rasne i entičke mržnje kao i naravno neograničene mogućnosti putovanja bržeg od svjetlosti, međuzvjezdane diplomatije, novih naučno-tehničkih dostignuća i samopoboljšanje ljudske rase uopšte*. (* Wikipedija)“. Uostalom, za nas čak i tako male i/ili mlade, to nije bila utopija, to je bila normalna pojava (da ne kažem stvarnost) …

Zašto ovo pišem i kakve to ima veze sa naslovom Zlatna groznica 2 ? Zato što je ‘Orginalna serija’ vezana za početak 70-tih o čemu sam pisao prošli put i što je krajem 80-tih i početkom 90-tih imala svoj nastavak pod nazivom Zvjezdane staze: Slijedeća generacija (Star Trek: The Next Generation). U tom periodu više nismo bili klinci, nismo maštali o svemirskim brodovima i nismo gledali u zvjezdano nebo, jer su se na njemu pojavili i počeli gomilati sivi i tmurni oblaci stradanja i svi smo ‘širom otvorenih očiju’ strepili nad svojom i budućnosti svojih najbližih. Dakle, Zlatna groznica 2 je nastavak moje prve kolumne u kojoj sam informisao o cijeni zlata koja je dostigla granicu od 1.600 USD/troy-unca i po svoj prilici će se zbog sličnosti kretanja pretvoriti u seriju sa istim nazivom. Zašto bi Zlatna groznica imala više nastavaka?

U prošloj sedmici cijena zlata je  porasla sa 1.580 USD na astronomskih 1.649,15 USD (petak, u 17:12 CET). U trenutku zatvaranja tržišta cijena zlata iznosila je još uvijek astronomskih 1.643,25 USD/troy-unca, što je rast od 4%. Jutros, na samom početku trgovanja cijena zlata je porasla za dodatnih 30 USD i dostigla nivo od 1.680,32 USD (ponedjeljak, u 00:12 CET). Najsretniji zbog toga sigurno je pomenuti Baja Patak (a vjerovatno i ostale Baje), jer je dobio još dva trezora puna zlata, nakita i čega sve ne, izraženo u Američkim dolarima ($$$). I to sve za manje od 5 dana !!! A samo jutros, još jedan!!! Dakle, zlato se nije dvoumilo da li reterirati, nego je nastavilo rasti i to još brže i snažnije u nedovoljno istraženi ‘svemirski prostor’, brodeći ka krajnjoj poznatoj granici od 1.912,80 USD. Ako joj se počne približavati (što više nije nerealno), to će biti ne samo novi serijal, nego potpuno nova i nepoznata priča. Jer kao što sam već pisao, zlato je u ovom dijelu ‘svemira’ bilo samo jednom u novijoj povijesti i to u periodu 2011 – 2013. godina … Nakon svjetske finansijske i ekonomske krize iz 2008. godine! Da li će frazu ‘nije sve u novcu’ zamjeniti fraza ‘nije sve u zlatu i kriptovalutama’ i dolazi li vrijeme kad ćemo se pitati: ‘podsjeti me, što to biješe novac’?

Zbog toga bih sa vama želio podijeliti sliku o tome ko su najveće svjetske Baje … Procjene ukupnog svjetskog zlata ikad proizvedenog se kreću od ‘samo’ 70.000 tona (Barclays Bank), preko 150.000 tona (US Geological Survey), do one koja uzimajući u obzir sve dokumente, sve istorijske podatke iz rudarstva u svim regionima, kaže da je brojka od oko 200.143 tone najbliža onoj o ikada proizvedenom i izvađenom zlatu. Prema izvještaju Svjetskog savjeta za zlato iz 2019. godine, ukupne službene rezerve zlata iznose oko 30.000 tona. Najveće službene rezerve zlata prema procjeni imaju slijedeće zemlje (odnosno njihove Centralne banke): 1. SAD (8.407 tona); 2. Njemačka (3.483 tone); 3. Italija (2.534 tone); 4. Francuska (2.518 tona) i 5. Rusija (2.149 tona). Kina je nedavno objavila da njihova Narodna banka ima 1.852 tone. Poznato je da Švajcarska, Japan i Holandija takođe drže više od 1.000 tona zlata, a tu je i MMF sa preko 2.000 tona. Dakle, ovih deset Baja (od kojih su 4 EU, a 4 su i nuklearne sile) posjeduju više od 80% službenih rezervi zlata. Od toga skoro 2/3 se odnosi na zemlje koje emituju USD i EUR. Ovdje nije procjenjivan Vatikan, ali prema istraživanjima talijanskog istraživačkog novinara Claudia Rendina koji o tome piše u svojoj knjizi ”Zlato Vatikana”, najveći pojedinačni vlasnik zlatnih poluga u proteklih 1.000 godina je bio Vatikan. On procjenjuje da Rimokatolička crkva kontrolira oko 60.350 tona zlata, dvostruko više od ukupnih službenih zlatnih rezervi u svijetu, ili oko 30,2% svog zlata ikada izvađenog i proizvedenog.

Šta se sve ovo tiče Paje i svakog običnog, prosječnog malog čovjeka? Pa zato što će uvijek on i njemu slični na svojoj koži najviše osjetiti posljedice ovakvih kretanja. Cijena zlata ili je posljedica ili bitno utiče na ukupno stanje u ekonomiji (posebno na kretanje kurseva valuta). Velike fluktuacije direktno pogađaju mnoge pojedince i firme, naročito one velike i izvozno orjentirane. Nije ‘topla voda’ i to da bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Ono što mene zabrinjava u toj priči koju sam uporedio sa serijalom Zvjezdanih staza je činjenica da su Zvjezdane staze: Slijedeća generacija, odustale od osnovne ideje koju je imala ‘Orginalna serija’, tj. ideje društva budućnosti bez međunacionalnih sukoba, bez rasne i entičke mržnje, novih naučno-tehničkih dostignuća i napretka ljudske rase uopšte … i počela promovirati ideju o neuništivosti ljudskog duha, testirajući njegovu izdržljivost do krajnjih granica. A poznato je kako takva testiranja završavaju. Da li je mogući ulazak cijene zlata u nepoznat ‘međugalaktički svemirski prostor’ nagovještaj novih ekonomskih i društvenih eksperimenata ostaje da se vidi.

Jedno je sigurno: svemirski brod USS Enterprise NCC-1701 nastavlja da plovi zvjezdanim nebom, a da li će pronaći put do svoje galaksije ‘Mliječni put’ i malog Plavog planeta, još uvijek se ne zna. Nadam se da hoće. Samo da ‘blata’ ne bude …

Samo razmišljam …

Edim Sarihodžić

Related Posts

Facebook Comments