Njemačka: Feministikinje i desničari su protiv da se hidžab nosi u školama

- Kategorija: Djeca, Društvo, Lifestyle, Svijet, Vijesti

Presuda Višeg upravnog suda u Hamburgu se odnosi na mali broj žena i djevojaka u Njemačkoj.

Pa ipak, ona je pokrenula burnu raspravu i otvorila iznenađujuće frontove: feministkinje su se dijelom našle na istoj strani kao i politička desnica. Posebno rastrgani po pitanju nošenja burki i hidžaba na nastavi bili su Zeleni.

Sud u Hamburgu je u prošle nedjelje dao pravo majci jedne učenice. Sada njena 16-godišnja kćerka takođe može prisustvovati nastavi iako nosi nikab. Školski odbor želio ju je isključiti iz škole. Velovi poput nikaba i burke prekrivaju cijelo lice osim očiju.

U svojoj presudi, suci se uglavnom pozivaju na “bezuvjetno garantovanu slobodu vjeroispovijesti”, na koju učenica može da se pozove. Upliv u tu slobodu moguć je samo ako postoji “dovoljno definirana pravna osnova” i to je ono što nedostaje hamburškom Zakonu o radu škola.

Svaka njemačka savezna zemlja ima svoj Zakon o školama

Kako je obrazovanje u Njemačkoj stvar saveznih zemalja, svaka pojedinačna zemlja mora donositi zakone za svoje škole i univerzitete. Od 2017. godine Zakon o školama u Donjoj Saksoniji kaže:

“Učenici (…) ne smiju svojim ponašanjem ili odjećom otežavati komunikaciju sa onima koji su uključeni u školski život.”

Potpuno prekrivanje je stoga zabranjeno. Učenicima u Bavarskoj također nije dopušteno da „pokrivaju svoja lica ukoliko za to ne postoje razlozi koje nalaže škola”.

Postoje i propisi na saveznom nivou. Na primjer, državni službenici, činovnici i vojnici ne smiju pokrivati lica dok su u službi. Građanima, na primjer, nije dopušteno da se potpuno pokriju tokom vožnje automobila. Nikab ili burka također se moraju skinuti kada vlasti i policija provjeravaju identitet osobe. Međutim, u Njemačkoj ne postoji opća zabrana potpunog prekrivanja na javnim mjestima.

Brzo zatvoriti rupu u zakonu

Tu rupu u zakonu sada bi brzo želio zatvoriti hamburški Senat, sastavljen od socijaldemokrata i zelenih. Senator zadužen za škole Ties Rabe iz SPD-a najavio je potpunu zabranu pokrivanja:

„Podrazumijeva se da učenici, nastavnici i profesori imaju otvoreno, slobodno lice. Samo na taj način nastava može funkcionirati.“

Druga gradonačelnica Hamburga Katharina Fegebank iz Zelenih slaže se sa ocjenom svog kolege iz SPD-a kada kaže:

“Za mene su burka i nikab simboli ugnjetavanja.”

Njihove pozicije su važne i zbog toga što građani Hamburga 23. februara biraju novo rukovodstvo grada-pokrajine. U anketama Zeleni neznatno zaostaju za SPD-om, tako da se Katharina Fegebank može nadati najvišoj funkciji u gradu i ujedno saveznoj zemlji Hamburg. Opozicija sastavljena od demohrišćana iz CDU-a, liberala iz FDP-a i populista iz AfD-a također je za zabranu nikaba i burke u školskim učionicama.

Ostale njemačke savezne zemlje pomno prate razvoj situacije. U Baden-Württembergu, u kojem vladaju demohrišćani i zeleni, ministrica kulture Susanne Eisenmann (CDU) najavila je prilagođavanje odnosno izmjenu školskog zakona, kojim bi se definisala zabrana nošenja nikaba i didžaba.

“Nastava se temelji na otvorenoj komunikaciji koja se ogleda u gestikulaciji i mimici. Prekriveno lice sprječava otvorenu komunikaciju. Vjerske slobode idu u krajnost kada nastavnici i učenici “doslovno više ne mogu gledati jedni drugima u lice”. Premijer Baden-Württemberga i političar Zelenih Winfried Kretschmann se slaže sa ovim mišljenjem: “Mislim da u otvorenom društvu morate pokazati svoje lice.”

Obrazovanje bi bilo zabranjeno

I njihova partijska kolegica iz Hamburga Katharina Fegebank i dvoje čelnih političara Zelenih iz Baden-Württemberga Sandra Detzer i Oliver Hildebrand vide burku i nikab kao “simbole ugnjetavanja”. Istovremeno optužuju ministra kulture Eisenmanna (CDU) da se „bavi temama koje u konačnici samo jačaju desničare”.

Glasnogovornica za migraciono-politička pitanja Kluba poslanika Zelenih u Bundestagu Filiz Polat smatra da jedno demokratsko društvo karakteriše diskusija o nošenju vjerskih simbola ili pak suzdržavanju od njihovog nošenja. U njenim očima Ustav ne dopušta opću zabranu. Također je potrebno ustavnopravno zahtijevati da država muslimankama ne uskrati pristup obrazovnom sistemu kroz zabranu pokrivanja. Na isti način su argumantirali i poslanici Zelenih iz Schleswig-Holsteina, kada su odbacili zabranu potpunog pokrivanja na univerzitetima.

Rizik od izolacije

Bernhard Kempen, predsjednik Udruženja njemačkih visokih škola, gleda na ovu diskusiju na sličan način. Za njega je nezamislivo da potpuno zamotane žene sudjeluju na seminarima, na kojima su male grupe studenata. Ali, predavanja su za njega nešto drugo. Za razliku od Kempena, Udruženje filologa bi nikab i burku potpuno zabranili ne samo u školama već i na univerzitetima.

Seyran Ates, aktivistkinja za ženska prava i suosnivačica liberalne berlinske džamije Ibn Rushd Goethe, bi u interesu mira, iz škole željela izbaciti sve vjerske i ideološke simbole, ne samo islamske. U međuvremenu, islamolog Riem Spielhaus upozorava da “marginalizacija žena koje nose burku i nikab promovira radikalizaciju muslimana”. Umjesto toga, smatra on, trebao bi se početi tražiti dijalog.

U Njemačkoj je vrlo mali broj potpuno pokrivenih žena. Iz tog razloga, grad-država Bremen ne vidi razlog da mijenja svoj Zakon o školama.

“Kod nas ne postoji niti jedan sporan slučaj, tako da nema potrebe mijenjati zakon”, poručile su vlasti.

Kameleon i Zenski Banner1.fw

Facebook Comments