Lifestyle

Zašto se nekih snova možemo sjetiti ujutro, a nekih ne

Nauka kaže da postoji nekoliko faktora koji utiču na to da li ćemo se kada se probudimo sjećati šta se u našem mozgu odvijalo tokom sna.

Najaktivnije sanjanje odvija se tokom REM faze, koja čini oko 25 posto noći. REM ciklusi postaju sve duži kako noć odmiče, a najduži su pred samo jutro. Ako se budite u vrijeme koje se ne poklapa s nekim od REM ciklusa, vrlo vjerovatno je to razlog zbog čega ne pamtite snove.

Još jedan razlog za “gubitak sjećanja” može biti upotreba tehnologije. Ako po buđenju imate neku vrstu “ometanja”, kao što je na primjer telefonski poziv, to može razlog zbog kojeg je mozak potisnuo sjećanje na snove.

Čest razlog je i sadržaj snova. Ukoliko sanjamo nešto nebitno, bez značajnijeg sadržaja, velika je vjerovatnoća da takav san nećemo ni upamtiti. Ali, ako se baš nikada ne sjećate svojih snova, možda je uzrok nekvalitetno spavanje, a koje podrazumijeva i nedovoljan broj sati.

Kada skratite vrijeme spavanja, ono što se prvo ‘ukida’ jeste jutarnja REM faza, baš ona tokom koje imamo najduže i “najupečatljivije snove”, kaže Tor Nilsen, stručnjak za snove sa Univerziteta u Montrealu.

Većina ljudi vjeruje da, ako ne može da se sjeti svojih snova, zapravo i ne sanja. Naučnici kažu da to nije istina.

Najaktivnije sanjanje se događa u REM fazi, a nije uobičajeno da neko nikada nema REM fazu sna, iako se to ponekad može dogoditi u slučaju teške apneje (hrkanja)“, kažu naučnici.

Takođe, nekada ovi “nepamtljivi” snovi zapravo predstavljaju samo neki oblik razmišljanja koji ne uključuje nikakve emocije, žive slike ili tok radnje, pa se samim tim i ne zadržavaju u našem sjećanju.

Izvor: Haber

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button