BiHSvijetU fokusuZanimljivosti i zabava

Stigla nam je prestupna godina

Rat u BiH počeo je i završio prestupne godine (1992. i 1996.), Putin je došao na vlast prestupne 2000. godine, ekonomska kriza započela prestupne 2008. godine…

Prestupna godina poznata i kao interkalarna godina ili bissekstilna godina je koja kalendarski sadrži dodatan dan koji se dodaje da bi se sinkronizirala s astronomskom ili sezonskom godinom.

Zbog toga, prema gregorijanskom kalendaru svaka prestupna godina ima 366 umjesto uobičajenih 365 dana, tako da se februar produljuje na 29 dana. Upravo takav će biti i februar u 2020 godini, nakon prethodne 2016.

Stoljećima je pokušaj sinkronizacije kalendara s duljinom prirodne godine bio uzrokom zbrke, sve dok koncept prijelazne godine nije pružio način kako nadoknaditi vrijeme, pišu 24sata.

“Sve se svodi na činjenicu da broj okretaja Zemlje oko vlastite osi, odnosno dana, nije jednak ili na bilo koji način povezan s time koliko dugo treba Zemlja da obiđe Sunce”, kaže John Lowe, voditelj Odjela za vrijeme i frekvencije Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST).

Sunčana ili tropska godina je duga otprilike 365 dana 5 sati 48 minuta i 46 sekundi, a nijedan kalendar koji se sastoji od čitavih dana ne može se podudarati s tim brojem, a naizgled ignoriranje naizgled malog komadića vremena kreira puno veći problem nego što možemo zamisliti.

Dokazi za to nalaze se u povijesti – od divljih pomicanja datuma do pratećeg društvenog, poljoprivrednog i vjerskog kaosa. Zbog toga je većina suvremenog svijeta usvojila gregorijanski kalendar i njegov sustav prijestupne godine kako bi dani i mjeseci pratili godišnja doba.

Drevno vođenje vremena

Napori da se prirodni raspored prilagodi našem vlastitom od samih početaka nisu baš slavno prolazili. Još od sumerskog kalendara nastalog prije nekih 5000 godina, godina je bila jednostavno podijeljena u 12 mjeseci od kojih je svaki imao 30 dana.

Njihova godina od 360 dana bila je gotovo tjedan dana kraća od našeg godišnjeg putovanja oko sunca. Praksa dodavanja dodatnih dana u godinu stara je najmanje koliko i ovi sustavi od 360 dana.

“U vrijeme egipćanskog usvajanja ovog kalendara, oni su bili svjesni da postoji problem, no nisu dodavali dane, već bi samo na kraju godine dodali pet dodatnih dana za proslave”, objašnjava Lowe za National Geographic.

Raniji Egipćani (prije oko 3100. g. Pr. Kr.) i druga društva od Kine do Rima nekoć su koristili lunarne kalendare za praćenje vremena. No lunarni mjeseci u prosjeku imaju 29,5 dana, pa godinu čini tek oko 354 dana. Zbog toga su društva koja su zadržala lunarno vrijeme brzo odmakla od sinkronizacije s godišnjim dobima zbog 11-dnevnog zaostajanja.

Rimljani su višekratno pokušavali izmijeniti ovaj kalendar neredovito dodajući dane ili mjesece, ali ti nepristrani napori samo su ukazivali na potrebu reforme.

A što s rođenima 29. februara?

U Irskoj je zakonom uvedeno pravilo da sva djeca rođena 29. februara dobiju na dar 100 funti. Vjerojatnost da se netko rodi na taj dan je 1 naprema 1000, a u svijetu trenutno živi 4 milijuna ljudi rođenih upravo 29. februara.

Za tu djecu vjeruje se da su kreativna, sposobna i često vrlo jedinstvena. Roditi se 29. februara znači biti obdaren ‘šestim čulom’, te se ljude smatra sretnicima i vjeruje se da često posjeduju neke posebne talente.

U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je i obitelj Keogh iz Irske u kojoj su osobe iz tri generacije za redom rođene 29. februara. U knjizi rekorda našla se i norveška obitelj Henriksen u kojoj je troje djece rođeno na prestupni datum.

Izvor: N1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Back to top button