BiH već deset godina uvodi telefonski broj koji (ne) spašava živote

BiH već deset godina uvodi telefonski broj koji (ne) spašava živote


Nakon donošenja Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara 2008. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je krenulo u aktivnosti za uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije – 112.

Zakonom je definisana ta obaveza, a nakon toga su entitetske uprave civilne zaštite i Odjel za javnu sigurnost Distrikta Brčko također preuzeli obavezu za uvođenje tog broja. Ministarstvo sigurnosti je onda u saradnji s Elektrotehničkim fakultetom UNSA izradilo studiju uvođenja broja, održano je pet okruglih stolova, dogovoreni su principi, a ono što je najbitnije je da je trebalo promijeniti Zakon o komunikacijama BiH da bi ta aktivnost bila operativna. Mi smo s RAK-om promijenili neke pravilnike vezane za frekvencije, ali obaveza promjene zakona je ostala. Ministarstvo prometa i komunikacija BiH bilo je u fazi izrade novog zakona o komunikacijama, ali se odustalo zbog manjka političke podrške. Kada smo vidjeli da to ne ide tražili smo dopunu postojećeg zakona”, rekao je za Klix.ba Idriz Brković, šef Odsjeka za strateško planiranje, zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu sigurnosti.

Dopuna zakona je prošle godine upućena u proceduru – Vijeće ministara je usvojilo, ali je stalo u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH jer su pojedini parlamentarci mislili kako je riječ o prijenosu nadležnosti iako to nema veze s tim.

“Mi sada pokušavamo otkočiti sve. Ministar sigurnosti (Dragan Mektić, op.a.) je uputio pismo entitetima i Distriktu Brčko, pojasnio je da će oni biti ti koji će na svojim teritorijama kreirati operativne centre i kako će se jedinice ustrojiti. Tako da BiH neće imati jedan centar i u suštini prijenos nadležnosti ne postoji i to smo striktno naveli u prijedlogu izmjene zakona”, objasnio je Brković.

Zašto je ovo uopće bitno?

Pozivom na broj 112 prijavljuje se nesreća, prijetnja po imovinu i život. Pozivni centar bi bio jedinstveni centar za sve vrste vanrednih situacija. Broj se može koristiti u slučaju potrebe za hitnom pomoći, vatrogascima, policijom, gorskom službom spašavanja i slično. Osim za građane, broj ima prednosti i za službe jer bi operateri centra 112 bili ulazni filter za pozive pa se službama ne bi prosljeđivali nevažni pozivi, dupli ili lažni pozivi i slično.

“Sada postoji broj 121 za civilnu zaštitu, ali on nije digitaliziran pa će čovjek u centru primiti poziv, on potom nazove nekoga i tako se gubi dragocjeno vrijeme. Evropski broj 112 sve skraćuje, poziv se odmah preusmjerava, a u fazi intervencije služba može slušati dodatne upute. Poziv bi bio besplatan pa ne bi bilo bitno imate li kredita na svom mobitelu ili ne”, kazao je Brković.

U slučaju broja 112 operativac bi povezao osobu s najbližim centrom koji u datom trenutku može pružiti pomoć i u krajnjem slučaju spasiti ljudski život. Često se desi da prilikom nesreće dolazi do konfuzije o tome koji je medicinski centar zadužen za koje područje, a posebno u ruralnim predjelima i zimskim centrima. To bi se riješilo uvođenjem broja 112.

Evropa to traži

Ambasade evropskih zemalja u BiH za svoje državljane često traže informacije i doslovno lutaju u slučaju potrebe za policijom i hitnom pomoći.

Evropska komisija na BiH od 2013. vrši pritisak u vezi s ovim pitanjem, a 2018. godine je Odbor za stabilizaciju i pridruživanje zaključio da je jedinstveni broj potreban na cijeloj teritoriji BiH. Hrvatska je uvela broj 112, Srbija je u fazi uvođenja broja, a Crna Gora i Makedonija ga uveliko koriste. Mi ostajemo jedina zemlja koja bez razloga ne implementira taj broj.

“Evropska komisija je osigurala dva miliona eura za projekt uvođenja broja i on bi išao entitetima. Vlada FBiH je u svom budžetu odredila sredstva, jer je Parlament FBiH zadužio Vladu još 2016. godine. Problem je što i ovo prati političko uređenje, pa bi svaki kanton mogao dobiti svoj centar, a u Evropi je to pojednostavljeno i svedeno na jedan centar. Ali nije nužno da svaki kanton ima svoj centar, mogu se organizovati da, recimo, jedan centar postoji za dva ili tri kantona.

Bitno je naglasiti da će se broj na kraju uvesti, ali, naglašava Brković, moramo stvoriti spremne službe i jedinice koje će pravovremeno reagovati. Pozivi će se snimati i vrijeme između poziva i intervencije i dolaska će se mjeriti.

Evropa je, naravno, odmakla čak i od tog sistema pa danas u pojedinim državama postoji sistem komunikacije gluhih i nagluhih osoba s operativcem centra 112, a postoje i automobili koji odašilju poziv odmah nakon aktiviranja airbaga. BiH je daleko od toga, ali prvi korak je svakako prevazilaženje bosanskog problema zaštite entiteta.


Facebook Comments