Inovator iz Tuzle ima rješenja za zagađen zrak: Zlatni izumi Fikreta Alića

Inovator iz Tuzle ima rješenja za zagađen zrak: Zlatni izumi Fikreta Alića


Alić je profesor na Mašinskom fakultetu u Tuzli, a na 70. Međunarodnoj izložbi inovacija u Nirnbergu osvojio je srebrnu medalju za svoj izum pod nazivom Nanoferomagnetični fluidni filter. Ova inovacija je od marta ove godine osvojila osam zlatnih, jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju.

Alić u razgovoru kaže da ova inovacija predstavlja efikasan način primjene jedne skupine nano-magnetičnih fluida za odstranjivanje finih i ultrafinih mikročestica iz različitih izvora, naročito iz motornih vozila.

“Pri posebnim fizikalnim uvjetima klasteri nanofluida uspješno odstranjuju znatne količine različitih mikročestica, dok se nano-magnetični fluid ne troši, pa ne zahtijeva dodatne troškove. Naročitu efikasnost ovaj sistem postiže za čestice ispod 10 mikrometara, koje inače dublje uspijevaju prodrijeti u organizam, odnosno krvotok, izazivajući različite i uglavnom kancerogene bolesti. Ako je u pitanju ugradnja ovog filtera na motorna vozila Nanoferomagnetični fluidni filter se sam čisti pa efikasnost ovog sistema u toku eksploatacije je visoka”, kaže nam Alić.

Instaliranje ovog sistema na motorno vozilo je jednostavno i brzo te ne zahtijeva bilo kakve dodatne uređaje i komponente koje nisu već sadržane unutar samog motornog vozila.

“Uređaj ne izaziva povećanje potrošnje goriva i ne stvara povećan protupritisak ispušnih gasova ka cilindrima. Uglavnom, široke su mogućnosti primjene navedenog rješenja, ne samo unutar okvira automobilske industrije i standardnih stacionarnih zagađivača”, ističe Alić.

Najnagrađivanija inovacija u BiH

Prije deset godina Alić je ponudio i rješenje za smanjenje zagađenog zraka kroz inovaciju eko-filterski sistem motora SUS. Ova inovacija je prezentirana s ciljem masovne transformacije motornih vozila u pokretne filtere.

Ovo rješenje je u periodu od 2008. do 2010. godine dobilo 11 medalja, specijalno priznanje Patenog zavoda Južne Koreje, Specijalno priznanje Poljskog zavoda za razvoj poduzetništva te Grand Prix u Moskvi, čime je postalo inovacija koja je na svjetskim izložbama osvojila najviše priznanja ikada u BiH.

“Iako je poslije transformirana u tzv. TVIFIM sistem, smatram je inovacijom ogromnog potencijala u svakom smislu. Tuzla je tranzitan grad i veliki broj motornih vozila se saobraća kroz i unutar njega. Zamislite da sva ta vozila filtriraju zrak neposredno iznad saobraćajnica. Također, najnovija inovacija, Nanoferomagnetički fluidni filter, sinergijski sa TVIFIM sistemom može poboljšati kvalitet zraka u Tuzli, naravno i šire. Stoga, ogroman ekološki i finansijski potencijal imaju obje ove ekološke inovacije”, kaže Alić.

On kaže i da je cijena oba ova uređaja daleko ispod cijene običnog katalizatora na motornim vozilima, a koji su ionako van funkcije nakon pređenih 100.000 kilometara.

“Zvuči paradoksalno, ali za instalirane katalizatore na motornim vozilima dobijemo izvijesne finansijske olakšice pri registraciji motornog vozila, iako isti u različitim uvjetima hladnog starta i shodno vlastitoj starosti, više zagađuju okolinu, povećavajući pad pritiska ispušnih gasova, nego li smanjuje opasni dio polutantih monoksida”, naglašava Alić.

Zlatne Alićeve inovacije prepoznate su u svijetu, ali ne i u Bosni i Hercegovini. Ovaj tuzlanski inovator rješenje za smanjenje zagađenja zraka u našim gradovima ima, međutim zbog izostanka podrške i sluha nadležnih, Sarajevo, Tuzla, Lukavac i Zenica dalje se nalaze na neslavnoj listi najzagađenijih gradova u Evropi.

Nedostatna podrška države

Alić kaže da inovatore na nivou naše zemlje već više od deceniju kontinuirano finansijski podržavaju Ministarstvo civilnih poslova BiH i Federalno ministarstvo razvoja i poduzetništva. 

On navodi i da su prije desetak godina inovatore finansijski podržavala i neka druga ministarstva na federalnom i kantonalnom nivou, ali je njihova podrška u međuvremenu isčezla.

“Generalno, naša država decenijski ne uspostavlja partnerski odnos s inovatorima, već nešto što ima kvazisocijalni karakter. Shodno navedenom, finansijska sredstva koja bi potpomogla afirmaciju inovacije su mala i nedostatna. Kompanije koje bi eventualno ulagale u neku bh. inovaciju svjesne su rizika i država mora te kompanije osloboditi poreza i ostalih nameta, dok inovacija ne zaživi na tržištu. Država mora garantirati tim kompanijama refundiranje uloženog finansijskog kapitala ukoliko inovacija propadne. Ako se prethodno navedeno uspostavi brži razvoj BiH oslonjen na vlastite inovacije je moguć. Svakako, potrebno je prekopirati sva pozitivna iskustva zemalja u svijetu koje su se razvile zahvaljujući inovacijama, a bile su siromašnije od nas prije 30 godina”, smatra Alić.

Prethodno navedeno predstavlja glavni problem i ujedno odgovor zašto je procenat realiziranih inovacija u našoj državi mali.

“U BiH je poremećen sistem vrijednosti, jer se izdvajanje za nauku i inovacije smatra troškom, a to pozicionira sve one koji se bave naučno-istraživačkim i istraživačko-razvojnim poslom. Nažalost, ulaganje u nauku u BiH je oko 0.3 posto bruto nacionalnog dohotka dok u razvijenom svijetu iznosi oko i preko tri posto. Ova drastična razlika, veoma malo ulaganje u nauku i inovacije ispravno i precizno definira i pozicionira BiH u svijetu”, navodi sagovornik.

Postoji veliki broj kvalitetnih i finansijski potentnih bh. inovacija

Na naš upit koliki su kapaciteti inovatora u našoj zemlji, Alić kaže da je svaka inovacija u početku samo pretpostavljeno rješenje koje ne treba biti sadržano u postojećem stanju tehnike.

“Utvrđivanje patentabilnosti je nezaobilazan proces koji treba u zakonskom roku započeti u odnosu na datum podnošenja prijave patenta u nacionalni ured za patente. Paralelno se vrše modeliranja, simuliranja te višestruko unakrsna ispitivanja, iz kojih vlasnik inovacije treba da dobije što više korisnih informacija o svom pretpostavljenom inovativnom rješenju. Nažalost, većina inovatora, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih razloga, preskače navedene korake i proglašava inovaciju patenom, naivno se nadajući da će se javiti potencijalni kupac iste. To su najčešće greške na strani inovatora”, kaže Alić.

On dodaje da generalno postoji veliki broj kvalitetnih i finansijski potentnih bh. inovacija.

“S druge strane postoje raznorazne ‘bh. inovacije’, a koje to ni približno nisu i kojima se želi dezavuisati bh. javnost. Ne može se nešto nazvati inovacijom samo zato što to ne postoji u vašoj ulici, gradu, državi, iako je decenijama sadržano u stanju tehnike. Pojavljaju se također i ‘kvaziinovatori’ iz dijaspore, koji nas zadnjih godina obilaze te održavaju različite konferencije, seminare i educiraju nas da budemo inovativni, jer su, eto oni to tamo postali nakon što su otišli iz BiH ’90-ih, a mi smo ovdje u nekom intelektualno-inovativnom pomračenju. U tom smislu i završni odgovor na vaše pitanje je da većina prosječnih bh. inovacija ima daleko veći inovativni potencijal nego inovacije ‘kvaziinovatora’, ali se bh. inovacije nalaze u decenijskim lošim uvjetima za uspjeh”, zaključio je Alić u razgovoru.

Klix.ba

Facebook Comments