Odricanje od bosanskog državljanstva

Odricanje od bosanskog državljanstva


Kao advokat sa dvije i pol decenije iskustvom sa državljanstvom BiH – pojasnite nam najnoviju odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ukidanje pojedinih članova Zakona o državljanstvu ?

Ustavni suda Bosne i Hercegovine ima ulogu da podržava Ustav. Prvom rečenicom člana I/7.b) Ustava BiH je propisano je da nijednom licu neće biti uskraćeno državljanstvo BiH. Dakle, Ustavni sud je postupao u okviru svoje nadležnosti,  i ocijenio da odredbe člana 17. i člana 39. stav 1. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine nisu u skladu sa članom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine jer tim ustavnim odredbama nije utvrđeno da će državljani Bosne i Hercegovine biti lišeni tog državljanstva ukoliko imaju i državljanstvo druge države kojeg se nisu odrekli do datuma određenog osporenim članom, odnosno ukoliko sa tom državom BiH nije zaključila bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu. Prema dosadašnjem zakonu o državljanstvu BiH, osobe koje su ranije stekle državljanstvo neke druge države, trebale bi se do 01. januara 2013. godine izjasniti o tome čije državljanstvo žele.

Kao advokat, sigurna sam da volja ustavotvorca, ako ga možemo tako nazvati jer znamo okolnosti donošenja Ustava BiH,  nije bila da izbjeglicama oteža povratak u Bosnu i Hercegovinu. Stoga, Ustavni sud BiH ocjenjuje kao nesporno da bi primjena osporenih zakonskih odredaba izuzetno otežala povratak ove kategorije izbjeglih lica, jer bi im se oduzelo bh. državljanstvo i time bi u matičnoj zemlji postali strani državljani, ističe za naš list advokat Prnjavorac

Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ako žele da zadrže (i) državljanstvo Bosne i Hercegovine. Tačno je da Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te zemlje. Međutim, Ustav Bosne i Hercegovine, tačnije član I/7.d), nigdje ne propisuje da će se državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države morati odreći tog državljanstva ukoliko nije zaključen bilateralni ugovor između te države i Bosne i Hercegovine, ako žele da zadrže i državljanstvo Bosne i Hercegovine. Osporene zakonske odredbe upravo to propisuju, državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo druge države dosadašnjim se  Zakonom o državljanstvu BiH postavljao uvjet na koji oni ne mogu utjecati. Državljani Bosne i Hercegovine su državljanstvo druge države stekli na osnovu propisa te države, nezavisno od toga da li je Bosna i Hercegovina sa tom državom zaključila bilateralni ugovor (npr: Kraljevina Švedska).

Jedan od najznačajnih izvora u pogledu međunarodnih načela o državljanstvu predstavlja Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine na koju se poziva i u Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine. Navedena deklaracija proklamira da svako ima pravo na državljanstvo, te da niko ne smije samovoljno biti lišen svog državljanstva, niti prava da promijeni svoje državljanstvo.

Da li će biti olakšano vraćanje BiH državljanstva u budućnosti ?           

Da, novim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, koje bi uskoro trebale stupiti na pravnu snagu, lice kojem je državljanstvo BiH zbog sticanja ili zadržavanja državljanstva druge države prestalo odricanjem ili otpustom iz BiH državljanstva,  moći će  podnijeti zahtjev za ponovno sticanje državljanstva BiH, ako ima odobren privremeni boravak najmanje posljednju godinu na teritoriji BiH ili odobren stalni boravak u BiH. To mnogostruko olakšava ponovno sticanje BiH državljanstva  onim licima koja su se morala odreći BiH državljanstva zbog nekog drugog državljanstva, što mnogostruko olakšava proces vraćanja BiH državljanstva u odnosu na dosadašnji zakon o državljanstvu BiH. Imamo puno osoba koje su stekle penziju u inostranstvu i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i ovdje ponovno žive, te da vrate i svoje državljanstvo, ističe za naš list advokat Prnjavorac

Dvojno državljanstvo i dalje problem 

Uprkos činjenici da je potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu sa susjednim zemljama Hrvatskom i Srbijom, ali i Švedskom, postoji određeni broj zahtjeva građana koji žive u tim zemljama  za odricanje od BiH državljanstva, šta mislite o tome:

Ti zahtjevi se podnose kada ove zemlje zahtijevaju od osoba da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine  jer zasnivaju radni odnos u nekim djelatnostima – kao što su poslovi bezbjednosti, rad u vojsci, državnoj službi, ministarstvu unutrašnjih poslova i slično. Osobe podnose ove zahtjeve za odricanje od BiH državljanstva iz razloga što zakonodavstva Hrvatske, Srbije, Švedske i drugih zemalja propisuju da lice ima državljanstvo samo one države u kojoj obavlja gore navedenu djelatnost.

Šta Bosna i Hercegovina može uraditi da se taj negativni trend odricanje od bosanskog državljana BiH  zaustavi ?

Mnogo toga, a primarno bi bilo ulazak u EU.  Nakon ulaska BiH u EU,  nijedno lice  ne bi moralo da se odrekne BiH državljanstva, a svi oni koji su ga se morali odreći  imali bi  mogućnost ponovnog vraćanja državljanstva Bosne i Hercegovine, ističe advokat Prnjavorac.

Međutim, trend odricanja od BiH državljanstva se smanjuje iz godine u godinu.  Od 2003. godine  kada je broj onih kojima je prestalo BiH državljanstvo bio najveći, svake  naredne godine taj broj je manji, a  posebno olakšanje jeste najava mnogih država da će uvesti mogućnost dvojnoga državljanstva i za države  koje nisu članice  EU.

Koje su to iznimne situacije  u kojima naši državljani imaju pravo da zadrže  svoje BiH državljanstvo, a da  steknu  državljanstvo neke države članice  EU ?

Ukoliko potičete iz zemlje koja svojim građanima zabranjuje otpust iz državljanstva ili kada tako nešto nije predviđeno, ne morate da se odreknete starog državljanstva za sticanje novog ni onda  kada  vam druga država postavlja nerazumne uslove za otpust. To mogu da budu previsoke administrativne takse.

Vezano za pitanje, šta je razumno za postupak otpusta iz državljanstva, primenjuje se blaži kriterijum za strance koji imaju preko 60 godina života. Dvojno državljanstvo se može odobriti i u slučaju  kada biste uslijed odricanja od drugog državljanstva pretrpjeli značajnu ekonomsku ili imovinsku štetu.

Dvojno državljanstvo se može odobriti i ako pripadate izuzetno ugroženoj grupaciji, npr. ako  ste registrovani kao imigrant. Kao državljanin neke od zemalja  članica Evropske unije ili Švicarske, možete biti naturalizovani prihvatanjem dvojnog državljanstva.

U kojoj godini je bilo najviše odricanja od BiH državljanstva i kako ocjenjujete naredne godine ?

Najviše odricanja od BiH državljanstva je bilo 2003 godine, ocjenjujem da će se u svakoj narednoj godini taj broj znatno smanjivati, te da će mnogo države u budućnosti omogućiti dvojna državljanstva, tako da naši državljani Bosne i Hercegovine, više neće biti primorani da se odreknu svoga državljanstva da bi prihvatili državljanstvo neke druge države.

Godina boravka u Bosni i Hercegovini

Vijeće ministara je prema Parlamentu Bosne i Hercegovine uputilo prijedlog izmjena postojećeg Zakona o državljanstvu, koji, između ostalog, predviđa i brisanje sporne odredbe, a koju je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnom. Štaviše, olakšava se povrat bh. državljanstva za one koji su ga se iz različitih razloga odrekli u proteklom razdoblju. Naime, za takve osobe će biti dovoljno da imaju prijavljen privremeni ili stalni boravak u BiH  godinu dana prije podnošenja zahtjeva za ponovno dobivanje bh. državljanstva. To, međutim, nisu jedine predložene novine u propisu koji regulira pitanje državljanstva Bosne i Hercegovine. Sukladno Europskoj konvenciji o državljanstvu, Bosna i Hercegovina je obavezna olakšati prijem stranaca u državljanstvo, pa su i u tom kontekstu predviđene određene izmjene. Stranci koji žele bh. državljanstvo do sada su morali ukupno trinaest godina provesti u Bosni i Hercegovini prije nego dobiju mogućnost podnošenja zahtjeva za prijem u državljanstvo. Sada se to vrijeme skraćuje na osam godina i to tako što se prijavljeni stalni boravak u BiH s osam skraćuje na tri godine. Uz pet godina privremenog boravka koje obvezno prethodi stalnom boravku u BiH, ukupno vrijeme koje stranac treba provesti u Bosni i Hercegovini prije mogućnosti da zatraži državljanstvo iznosi osam godina, ističe za naš list advokat Alma Prnjavorac

Gotovo svaki četvrti stanovnik Njemačke stranog državljanstva

Od 19,3 miliona stranaca, najviše ih je turskog, poljskog i ruskog porijekla, a polovina ih je steklo njemačko državljanstvo, kaže advokat Prnjavorac Azur.

Gotovo četvrtina građana Nemačke su stranci ili nemački državljani stranog porekla, što je povećanje za 4,4 odsto u poređenju sa 2016. godinom, saopštila je Savezna kancelarija za statistiku u Nemačkoj.

„Krajem 2017. u Nemačkoj je živelo 19,3 miliona građana stranog porekla. Od toga 51 odsto čine nemački državljani, a ostatak stranci“, navodi se u saopštenju.

Gotovo 400.000 građana bosanskog porijekla

Najveću grupu stranaca statistički, s 2,8 miliona, čine građani poreklom iz Turske, iza kojih slede Poljaci, njih 2,1 milion, te građani ruskog porekla kojih ima 1,4 miliona.

Na dan 31.12.2017. u Nemačkoj je živelo i 398.000 osoba bosanskog porekla s nemačkim državljanstvom ili sa bosanskim državljanstvom.

U statistike ulaze one osobe koje su ili same rođene izvan Njemačke ili im je jedan od roditelja rođen u inostranstvu.

Investicijama lako do EU-državljanstva

Dok sirijske izbjeglice teško mogu na Zapad, bogataši iz trećih zemalja samo trebaju investirati za EU državljanstvo.

Postoje razni načini za dobivanje državljanstva neke države, bilo da je rođenje, podrijetlo, brak ili naturalizacija, no u posljednje vrijeme sve se češće priča o konceptu tzv. državljanstva kroz investicije; gdje se ne morate odricati od prethodnog državljanstva.

Takva je praksa posebno postala zanimljiva u kontekstu priča o mogućoj „kupnji“ državljanstva Malte, odnosno investiranju koje omogućuje dobivanje malteške putovnice, što jamči mogućnost kretanja i investiranja i drugdje u Europskoj uniji, ističe za naš list advokat Azur Prnjavorac

Svojedobno se u EU pokrenula široka rasprava zbog prodaje malteškog državljanstva, koju je i odobrio državni parlament u cilju privlačenja investitora. Na pritiske iz Bruxellesa – a najglasnija je bila tadašnja povjerenica za pravosuđe, a danas eurozastupnica, Viviane Reding govoreći da „državljanstvo ne smije biti na prodaju“ – premijer Malte Joseph Muscat samo je povisio iznos ulaganja sa 650.000 na 1,15 milijuna eura. I dobivanje državljanstva kroz investicije na drevnom mediteranskom otoku je nastavljeno.

I nije Malta jedinstven slučaj u granicama Europske unije, odnosno šengenskog prostora bez unutarnjih granica koje pruža široke mogućnosti. Uz nju, državljanstva nude i Cipar, gdje je potrebno investirati najmanje 365.000 eura, Portugal (600.000 eura) te Austrija gdje je za državljanstvo nužno i investirati najviše – 8,9 milijuna eura.

Pomaže samo debeli novčanik

Dok je Reding upozoravala kako „odobrenje državljanstva zemlje članice znači i odobrenje državljanstva EU te sva prava koja idu uz to“, uz napomenu da „zemlje članice trebaju odobravati državljanstvo osobama kada za to postoji ‘jedinstvena veza’ ili ‘jedinstvena povezanost’ sa određenom zemljom“, izbjeglička kriza tek je počinjala.

U međuvremenu je više od milijun Sirijaca, Iračana, Afganistanaca i pripadnika drugih naroda stiglo u Europu, no oni teško da mogu do bilo kakvih dokumenata, a investicije i uz njih ostvareno državljanstvo nešto im je nepojmljivo. Oni koji ne bježe od rata, ali zato imaju dovoljno novca da sebi ugode, nemaju takvih briga.

„Legitimno je postaviti pitanje treba li državljanstvo EU ovisiti od obujma nečijeg novčanika ili bankovnog računa“, govorila je povjerenica Reding.

No, eurozastupnica Reding danas ne odgovara na pitanje je li uvjerena da EU državljanstvo nije na prodaju, ističe advokat Prnjavorac Azur.

Poštovati i zakone Unije

Na upit kako određena osoba, koja nije državljanin bilo koje od članica EU, može doći u posjed europskog državljanstva, u Europskoj komisiji odgovaraju kako su “uvjeti pod kojim svaka država članica dodjeljuje državljanstvo određeni nacionalnim zakonom svake zasebne države članice u skladu s poštivanjem zakona EU”. Navode i kako “načela međunarodnog prava za dodjeljivanje državljanstva zahtijevaju postojanje ‘stvarne veze’ između osobe koja je aplicirala i države ili njenih državljana”.

“Dodjeljivanje državljanstva i, samim time državljanstva EU-a nije neutralno vis-à-vis drugih zemalja EU-a i same Europske unije. Šeme za dodjelu državljanstva investitorima, a koje pružaju mogućnost da se dobije državljanstvo u zamjenu za ulaganje, samo po sebi ne zadovoljava minimalne uvjete za ‘stvarne veze’ s određenom zemljom”, navode u Glavnoj upravi za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske komisije. ističe za naš list advokat Azur Prnjavorac

Kad je službeno stajalište Europske komisije po pitanju kupnje državljanstva investiranjem, iz Bruxellesa odgovaraju kako “države članice moraju obratiti dužnu pažnju na zakone Unije”.

“Prije svega, države članice mogu koristiti svoje pravo za dodjeljivanje državljanstva u duhu iskrene suradnje s drugim državama članicama i EU, te u skladu sa Sporazumom o Europskoj uniji”, ukazuju.

Malta najprimamljivija

Uz spomenute Maltu, Cipar i Austriju, koje su članice europske asocijacije država, stroge kontrole i standarde Henley & Partnersa prošli su još Antigva i Barbuda, Grenada, Sveta Lucija te Sveti Kristofor i Nevis (St. Kitts and Nevis).

„Malteški pojedinačni investitorski program je najpopularniji europski program i nudi državljanstvo u članici EU koja je stabilna, neutralna i jako poštovana kroz efikasan proces aplikacije najstrožih svjetskih standarda i provjera aplikanata. Kroz proces je prošlo 1.800 osoba i stoga je najekskluzivniji program na svijetu. Ujedno je i najuspješniji program jer nije samo uspostavio nove standarde obrade, već je osigurao više od milijarde dolara novog kapitala Malti za 18 mjeseci operacija“, navode iz Henley & Partners.

Doduše, navode i podatak kako je to jedini program koji ima podršku u EU.

Za kraj, jednostavnom pretragom, na internetu se vrlo lako mogu naći i podaci o, primjerice, programu tzv. zlatnih viza u Portugalu ili mogućnosti dolaska u Irsku kroz imigrantski investicijski program. I jedan, i drugi podrazumijevaju ulaganja i zapošljavanja. Dakle, samo je potrebno imati – novac.

Blagodeti karipskih država

Zanimljivo je, primjerice, i što se za državljanstvo traži od aplikanata u karipskoj otočnoj državi St. Kitts i Nevis. Oni trebaju dati donaciju neprofitnoj organizaciji uspostavljenoj za pružanje podrške bivšim radnicima u šećernoj industriji, istraživanju razvoja industrije i pružanja dalje podrške osiguranja održanja nacionalne ekonomije.

Na Karibima je Antigva i Barbuda također primamljiva lokacija za investitore, ukazuje Henley & Partners. Ta otočna država ima bezvizni dogovor s EU od 2009. godine, što omogućuje njezinim državljanima da uđu u šengensku zonu bez vize. Osim toga, putovnica te države osigurava putovanje u 134 države svijeta bez vize.

Turska: Olakšano dobijanje državljanstva putem investicija

Ranije je za dobijanje turskog pasoša traženo tri miliona dolara na bankovnom računu, a sada je to smanjeno na 500.000.

Turska je smanjila finansijske i investicijske kriterije za strance koji žele postati njeni državljani, dok se zemlja bori sa krizom valute koju su izazvale američke sankcije.

Ukupna svota dolara ili druge strane valute potrebna za dobijanje turskog državljanstva je smanjena, navodi se u revidiranom pravilniku objavljenom u Službenom listu.

Ranije je za dobijanje državljanstva bilo potrebno da osoba na bankovnom računu ima tri miliona dolara, dok je sada to smanjeno na 500.000 dolara. Također, vrijednost kapitalne investicije za tursko državljanstvo smanjena je sa dva miliona dolara na 500.000.

Druge dvije opcije za dobijanje turskog pasoša putem investicija su također olakšane. Kandidat za državljanstvo sada mora zaposliti 50 turskih građana, a ranije je morao zaposliti njih 100, ili investirati 250.000 dolara u tržište nekretnina, dok je prije bilo potrebno uložiti duplo više od te sume.  ističe za naš list advokat Prnjavorac

Tendencija odricanja od BiH državljanstva se smanjuje, a ponovni zahtjevi za upis u knjigu državljana BiH  povećavaju ?

Na veliku sreću, upravo tako, iz godine u godinu je broj zahtjeva za prestanak državljanstva manji, dok sa druge strane raste broj onih koji žele da vrate svoje državljanstvo. Mnoge zemlje uvode institut dvojnoga državljanstva što doprinosi ovakvome stanju. Vaša država Republika Hrvatske ušla je u  EU, što automatski znači dvojno državljanstvo za sve državljane Hrvatske koji žele državljanstvo neke od zemalja Europske unije, a Bosna i Hercegovina je, nažalost, još daleko od te mogućnosti.

Austrijski džavljani porijeklom iz Turske ne mogu imati dva pasoša

Slobodarska partija Austrije je prošle godine pokrenula provjeru Austrijanaca turskog porijekla čija imena su se našla na spisku koji je navodno izvod iz biračkog spiska Turske.

Administrativni sud Austrije potvrdio je odluku o oduzimanju austrijskog pasoša jednom građaninu turskog porekla zbog posedovanja i turskog pasoša.

Ova odluka je od velikog značaja, jer se radi o poslednjoj pravnoj instanci, koja je jasno stavila do znanja da nema dvojnog državljanstva te je ujedno “legalizovala” listu sa imenima na osnovu koje su nadležne pokrajinske vlasti odlučivale o oduzimanju državljanstva.

Administrativni sud bavio se žalbom jednog muškarca koji je želeo da ospori odluku vlasti u Salcburgu.

Samo zaslužnim građanima

Austrijski zakon samo u izuzetnim slučajevima dozvoljava dvojno državljanstvo, a to je, pre svega, za zaslužne građane.

Procenjuje se da u Austriji živi oko 30.000 dvojnih državljana turskog porekla, a na osnovu spiska, vlasti u svim pokrajinama su počele da proveravaju ta lica.

Do sada je izrečeno više odluka o oduzimanju državljanstva, što može imati teške posledice po boravišni status tih lica.

Spisak od 100.000 imena

Osnova za odluku pokrajinskih vlasti bio je spisak, koji je Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije prosledilo iz izbornog spiska Turske.

I pored više zahteva pokrajinskih vlasti da podnese dokumenta na osnovu kojih proističe da nema tursko državljanstvo, lice protiv kojeg je doneta odluka to nije učinilo.

To odbijanje saradnje, na koju se žalila i prva sudska instanca, potvrdio je Administrativni sud kao razlog da prizna odluku o oduzimanju pasoša.

Slobodarska partija Austrije je u martu prošle godine pokrenula proveru Austrijanaca turskog porekla čija imena su se našla na jednom spisku od 100.000 imena do kojeg je došla, a koja su navodno izvod iz biračkog spiska.

Već duže je FPO ukazivao na postojanje “nelegalnih” dvojnih državljana.

Facebook Comments