Riječ je o uputstvu koje osporavaju prije svega političari iz Stranke demokratske akcije (SDA), kao i funkcioneri iz Socijaldemokratske partije (SDP), Demokratske fronte (DF) i Naše stranke (NS) i to u dijelu kojim je kao baza prilikom raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH uzet popis iz 2013. godine.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH potvrdila je za Klix.ba kako su oni već dostavili Ustavnom sudu BiH izjašnjenje u vezi sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti ovog akta, a koji su podnijeli parlamentarci iz SDA u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Ovim povodom kontaktirali smo i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) u Bosni i Hercegovini pitanjem da li je Ustavni sud BiH tražio od OHR-a da u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae) dostavi mišljenje o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.
Iz ove institucije koja je zadužena za nadgledanje sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma potvrđeno nam je kako Ustavni sud BiH nije tražio mišljenje OHR-a. Inače, vrhovna pravosudna instanca u BiH ranije je znala tražiti mišljenje visokog predstavnika, a posljednji put to se desilo prilikom razmatranja zahtjeva za ocjenu ustavnosti određenih članova Ustava Federacije BiH po apelaciji funkcionerke HDZ-a Borjane Krišto.
OHR-ov stav u odgovoru na apelaciju Krišto tretira između ostalog i pitanje promjene popisa iz 1991. godine, što je ključ apelacije koju su podnijeli parlamentarci iz SDA.
Inzko je, dajući mišljenje o zahtjevu Borjane Krišto, poručio da bi se u procesu odabira delegata i dalje trebao koristiti popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama.
“U tom smislu, odredba koja je sada u Ustavu Federacije BiH je prijelazne prirode i izričito je povezana s pravom na povratak. Osporena odredba ide dalje i nastoji osigurati jednakost konstitutivnih naroda u cijeloj FBiH na trajnoj osnovi”, naveo je Iznko.
Visoki predstavnik je istakao da odredba koju osporava Krišto, pored promicanja povratka izbjeglica i osiguravanja zastupljenosti konstitutivnih naroda, ima za cilj i da omogući zastupljenost manjinskim konstitutivnim narodima kad god bude izabran njihov predstavnik u skupštinu nekog od kantona.
“Odredba je kao takva bila alat za promicanje jednakosti naroda i sredstvo koje im omogućava da dobiju zastupljenost iz svih kantona u kojima žive”, piše u odgovoru.
Inzko napominje da šesnaest godina nakon donošenja osporene odredbe u Ustavu FBiH nije poduzet nikakav korak kako bi se proglasio dovršenim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Upravo suprotno, Parlamentarna skupština BiH usvojila je Strategiju Bosne i Hercegovine za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja predviđa projekte vezane za povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Napominjemo da su neki od tih projekata trajali pet godina i trebali bi biti dovršeni do 2020. godine”, naveo je Iznko.
