Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona skoro deset godina preko dvije privatne firme nezakonito je nabavljao lijekove, finansirane iz budžeta.
Piše: CIN
Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona je lijekove sa esencijalne liste kupovao preko firme članova porodice Kovačević iz Bihaća. Posao su ugovorili s bivšim direktorom Zavoda Suadom Hamzabegovićem 2006. godine. Inspektori Finansijske policije FBiH utvrdili su da je Hamzabegović pritom prekršio Zakon o javnim nabavkama BiH. On je prilagođavao tenderske uvjete firmama Kovačevića i dodjeljivao im ugovore mimo zakonskih procedura, omogućivši im promet od najmanje 80 miliona KM.
Namješteni tenderi
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva kako su firme Kovačevića nakon dolaska Hamzabegovića na mjesto direktora Zavoda postali dobavljači većeg dijela lijekova sa esencijalne liste. Firma Amira Kovačevića „Una-Farmacija” i prije 2004. godine poslovala je sa Zavodom, ali je imala ugovor za nabavku samo 32 lijeka sa esencijalne liste. No, 2006. godine Hamzabegović ovoj firmi bez tendera dodjeljuje posao i širi listu lijekova, čime „Una-Farmacija” postaje dobavljač 117 od ukupno 156 lijekova sa esencijalne liste. Isto je učinio i dvije godine kasnije kada Kovačevićeva firma bez tendera dobija pravo na nabavku još šest lijekova. Svoju sigurnu poziciju „Una-Farmacija” zadržala je i 2009. godine. Tada Hamzabegović prvi put raspisuje tender na kojem ova firma pobjeđuje i zadržava isti posao i naredne tri godine.
– Nakon tendera 2009. mi više nismo htjeli učestvovati na njihovim tenderima jer je to postalo stvarno smiješno – kaže za CIN Edis Šaćirović, izvršni menadžer firme „Zefarm” iz Zenice.
Iako se ova firma zbog tenderskih uvjeta tada žalila Uredu za razmatranje žalbi BiH, kasnije je povukla žalbu.
-U ovakvom poslu ne želite se igrati s tim ljudima, jer nećete dobro završiti. Znači, kad vidite ovako postavljene uvjete, onda vam je jasno da je to nečija poruka da za drugog nema mjesta i onda najbolje je ne trošiti se na to – kaže Šaćirović.
U januaru 2012. godine Vlada Unsko-sanskog kantona proširuje esencijalnu listu na 283 lijeka. Hamzabegović nakon toga krši zakonske procedure i dodjeljuje novoj Kovačevićevoj firmi „Farmacija 2011“ trogodišnji ugovor za nabavku 253 lijeka s liste. Time je „Farmacija 2011“ pokrila 89 posto liste.
Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, Kovačevićeva „Una-Farmacija“ je od 2006. do 2011. godine imala godišnji promet od prosječno 7,8 miliona KM. Od 2012. godine, kada posao preuzima „Farmacija 2011“, prosječan godišnji promet iznosi oko 11,1 milion KM.
Kada je Hamzabegović u augustu 2004. godine došao na mjesto direktora, Zavod je imao sklopljene ugovore o nabavci lijekova sa esencijalne liste sa pet firmi: sarajevskim „Bosnalijekom“ i „Medimpexom“, „MGM-Farmom“ iz Kaknja, zeničkim „Zefarmom“ i bihaćkom „Una-Farmacijom“.
Ove firme su prošle na tenderu 2003. godine, ali je većinski posao dobio „Bosnalijek” kao domaći proizvođač, sa ukupno 66 lijekova. Ostale četiri firme zastupale su strane proizvođače, dobivši ugovore za one lijekove koje „Bosnalijek” nije imao u ponudi. „Una-Farmacija” je tada sklopila ugovor sa Zavodom za nabavku ukupno 31 lijeka s liste. Hamzabegović je kao direktor bio obavezan raspisati tender za javnu nabavku lijekova, ali je umjesto toga 2005. godine aneksima produžio ugovore svim dobavljačima.
A onda, 2006. godine, potpisao je sporazum s direktorom „Bosnalijeka” Edinom Arslanagićem i suvlasnikom „Una-Farmacije” Amirom Kovačevićem. Dogovorili su da će „Una-Farmacija“ od „Bosnalijeka“ preuzeti distribuciju lijekova s liste, čime je „Una-Farmacija“ postala većinski dobavljač. Finansijska policija je utvrdila da direktor Zavoda o ovom nije informirao Upravni odbor.
Tokom tri godine prije potpisivanja sporazuma sa „Una-Farmacijom“, domovima zdravlja i Kantonalnoj bolnici „Irfan Ljubijankić“ u Bihaću dati su lijekovi u vrijednosti 1,2 miliona KM. Novim ugovorom naturalni rabat pretvoren je u finansijski. Na ovaj način, utvrdila je Finansijska policija, Zavodu i zdravstvenim ustanovama u USK je za dvije godine nanesena šteta veća od pola miliona KM. Zbog ovakvog poslovanja Finansijska policija FBiH u januaru 2009. godine otvorila je istragu protiv Hamzabegovića i još tri osobe. U izvještaju o počinjenom krivičnom djelu inspektori navode da je samo zbog nepostojanja konkurencije, koja bi na tenderu ponudila niže cijene lijekova, Zavodu u periodu od 2005. do aprila 2007. godine nanesena šteta veća od 1,1 milion KM. Kovačević nije htio razgovarati s novinarima CIN-a. Hamzabegović je novinarima rekao da se ne može sjetiti detalja u vezi s nabavkom lijekova sa esencijalne liste, ali da je sve rađeno prema zakonskim procedurama.
Inspektori Finansijske policije istraživali su štetu koja je nastala i usljed drugih malverzacija i utvrdili da ona iznosi više od 2,5 miliona KM. Nakon Hamzabegovića, za direktora Zavoda u septembru 2012. godine postavljen je Jasmin Husetić. On nije ispravio nezakonitu praksu svog prethodnika.
-Napominjem da sam naslijedio ugovore koji su potpisani na trogodišnji period – napisao je Husetić novinarima CIN-a.
U njegovom mandatu je 14 apoteka pokrenulo tužbu pred Konkurencijskim vijećem BiH. U Zavodu se stvari počinju mijenjati nakon dolaska v.d. direktorice Aide Dervišević. Ona je 2015. godine raspisala javni poziv za snabdijevanje lijekovima.
Obustavljena istraga
U januaru 2010. godine Finansijska policija FBiH je nakon istrage podnijela Kantonalnom tužilaštvu u Bihaću izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv Hamzabegovića i još tri osobe zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. No, u novembru naredne godine Kantonalno tužilaštvo u Bihaću donijelo je odluku o neprovođenju istrage.
Tužilaštvo USK angažiralo je vještaka finansijske struke koji je imao zadatak da provjeri navode prijave Finansijske policije. Prema njegovom mišljenju, Zavod je poštovao propise o javnom nadmetanju, a u predmetu nije nastupila finansijska šteta. Tužilac Husein Huzejrović nakon toga obustavio je istragu. Finansijska policija uložila je pritužbu na ovu odluku, navodeći da je tužilac Huzejrović svoju odluku donio isključivo na osnovu nalaza vještaka koji ne može tumačiti pravne propise jer kao vještak ekonomske struke nije nadležan za to. Tužilac Huzejrović je odbio pritužbu, zaključivši da je žalba Finansijske policije neosnovana.
