Ogromne plate i za one koji negiraju BiH

Ogromne plate i za one koji negiraju BiH


Jeste li probali novu aplikaciju "Radio Kameleon" ? Download na Google Play!

Prema bazi podataka koju je objavio Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, a koja se odnosi na imovinu bosanskohercegovačkih političara, prosječna plata članova Predsjedništva BiH je oko tri hiljade eura

Bosanskohercegovački političari najplaćeniji su u regiji. Od Predsjedništva, preko Vijeća ministara do državnog Parlamenta, ali i oni na nižim nivoima vlasti primaju plate iz budžeta koje su između dvije i tri hiljade eura. Situaciju u kojoj neki od njih, iako veoma dobro plaćeni, negiraju državu, rade protiv njenih i Interesa građana, stručnjaci ocjenjuju licemjernom, bez političke kulture i odgovornosti.

Prema bazi podataka koju je objavio Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, a koja se odnosi na imovinu bosanskohercegovačkih političara, prosječna plata članova Predsjedništva BiH je oko tri hiljade eura. Prosječna plata ministara u Vijeću ministara je između dvije i dvije i po hiljade eura, a isto toliko primaju i državni zastupnici. Pored toga veliki broj njih dobija i naknade za odvojeni život koje su u prosjeku oko 500 eura.

To što iz državnog budžeta inkasiraju ogromne plate neke od bh. političara ne sprječava da negiraju ili direktno rade protiv interesa Bosne i Hercegovine. Ovakvu situaciju politički analitičar Adnan Huskić ocjenjuje kao licemjernu.

“Ako se čitava ova priča o tim velikim platama, a istovremeno bavljenjem pitanjima koja negiraju ili urušavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ne rade za interese države, to se vrlo jednostavno može podvesti i pod strategiju. Dakle, vi upravo na taj način, tako što ste dobro plaćeni, istovremeno ste i neko ko podriva i na taj način ispunjava jednu političku agendu, jedan politički cilj, kroz samo negiranje države”, kaže Huskić.

Iako je više puta ponovio da ne priznaje Bosnu i Hercgovinu, novom predsjedavajućem bosanskohercegovačkog Predsjedništva Miloradu Dodiku, nije palo napamet da odbije da prima platu iz državnog budžeta, koja će prema prosjeku dosadašnjih plata u Predsjednišvu biti oko tri hiljade eura. Istovremeno, njegov imovinski karton pokazuje više nekretnina i višegodišnja primanja na različitim funkcijama koje su iznad svakog bosanskohercegovačkog prosjeka.

Dio imovinskog kartona Milorada Dodika, CIN baza

Isto tako, nijedan od bosanskohercgovačkih političara nije se pobunio protiv kupovine luksuznih automobila, plaćenih putovanja, odlazaka na utakmice na račun budžeta Bosne i Hercgovine, poput doskorašnjeg člana Predsjedništva Dragana Čovića, ali su veoma aktivni ako je potrebno stati na put nekom od bitnih procesa u državi poput konstitusanja vlasti.

Ni dopredsjedavajućoj državnog Parlamenta Borjani Krišto nije zasmetalo što skoro dvadeset godina zarađuje mjesečno hiljade eura baveći se politikom, a posao obavlja tako što je između ostalog posljednji put blokirala sazivanje konstitutivne sjednice Parlamenta BiH.

Dio imovinskog kartona Borjane Krišto, CIN baza

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Dino Abazović kaže da je riječ o odsustvu političke kulture i odgovornosti.

“To nas vodi zapravo, u nastavak situacije političke nekulture u kojoj se odgovornost izabranih funkcionera i dužnosnika ne procjenjuje na osnovu realnih potreba građana, već i dalje na osnovu ideoloških, iluzuornih politika. Star je vrlo jednostavna, njihovi kratkoročni interesi su isključivo konzumerističke naravi, tako da u njihovom ideološkom spektru, novac je jedina ideologija koja ih interesuje. I dok im to dozvoljavamo, kao građani ove zemlje, kao poreski obveznici, ne vidim nijednog razloga zbog čega bi oni mijenjali svoje ponašanje”, objašnjava Abazović.

Novinar magazina Žurnal Amarildo Gutić upravo je pisao o tim, kako ih naziva, dvostrukim standardima bh. političara

“Radi se o klasičnom pokazivanju dvostrukog morala naših političara, koji nije neuobičajen. i ne samo političara već i mnogih drugih javnih ličnosti, kojima su puna usta ili hvale ili kritike za BiH, a sa druge strane ne libe se da dobro naplate tu svoju kritiku i da rade protiv države”, navodi on.

Dio imovinskog kartona Dragana Čovića, CIN baza

Analitičar Adnan Huskić upozorava i na činjenicu da su i oni koji sebe nazivaju zaštitnicima bosanskohercegovačke državnosti i države BiH, jednako tako dobro plaćeni, ali na drugačiji način uništavaju integritet države i društva uopšte.

“Pri tome mislim na način na koji se vodi politika kroz nepotizam, kroz korumpiranost, koz neodgovornost, a to vidimo kod svih stranaka, čak i onih koje se u grudi busaju da su probosanske i da štite državu. Ja ne znam tačno, da li je jedno teže od drugog? Da li je licemjernije i gore biti onaj ko tvrdi da ova država ne treba da postoji, a istovremeno uzima ogromnu palatu od te države, jer to možete podvući pod političku taktiku – ja na taj način uništavam ovu državu. Ali kako opravdati ove velike branioce, zaštitnike BiH, koji istovremeno nju i nas kao društvo urušavaju”, kaže Huskić.

Da nisu samo političari spremni za velike pare raditi mimo interesa države, pokazuje i primjer koji u svom tekstu navodi novinar Amarildo Gutić. Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić, inače predsjedavajući Upravnog odbora Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine, za koju iz državnog budžeta dobija honorar, javno napisao „Da ja predstavljam nešto, ja bih zablokirao cijelu državu i ni jedan proces se ne bi odvijao dok se ne riješe nacionalna pitanja“. Članove Upravnog odbora javnog servisa inače direktno imenuju političke partije.

“Shvatiš, da ljudi koji zauzimaju javni prostor i nije bitno jesu li kolege ili ne, imaju ogovorne funkcije i koji bi trebali svojim radom da jačaju državu i institucije u kojima dobijaju obilat honorar. Tim javnim istupima negiraju državu, ali ne odbijaju honorare, blago rečeno honorare to su vrlo dobra primanja za bh. uslove. I onda se pitaš koliko on na tom svom radnom mjestu, u ovom slučaju Radio Televiziji BiH doprinosi da kriza u kojoj je ta kuća i koja je na kraju krajeva ogledalo države bude bolja, da radi na jačanju te i takve države televizije, pa samim tim i države. Nije kolaga Krešić jedini, ali je bio posljednji primjer i vrlo ilustrativan”, navodi Gutić.

Iz budžeta BiHPrema Zakonu o budžetu BiH prihodi budžeta ostvaruju se, između ostalog od, poreznih i neporeznih prihoda, prihoda od poduzetništva i imovine, prihoda od taksi i naknada, novčanih kazni, prihoda od pružanja javnih usluga.Najveći dio budžeta institucija BiH dolazi od poreza. Pojednostavljeno, budžet pune građani BiH, i tako finansiraju enormno visoke plate svojih političara i drugih javnih zvaničnika.

Marija Arnautović (Radio Slobodna Evropa)

Facebook Comments