U BiH i mrtvi na spisku: Nosila sam smrtni list muža da pokažem biračkom odboru

U BiH i mrtvi na spisku: Nosila sam smrtni list muža da pokažem biračkom odboru

Pola miliona nevažećih listića na opštim izborima u Bosni i Hercegovini otvaraju sumnju da je, kako su predstavnici pojedinih stranaka ali i analitičari rekli, riječ o izbornoj krađi.

Takođe više od 8.000 umrlih na biračkim spiskovima, čak i oni koji su umrli prije pet i više godina potpiruje tu sumnju uprkos činjenici što Centralna izborna komisija kaže kako je sve to u granicama normalnog. Iz nevladinog sektora podsjećaju da je evropski prosjek ali i prosjek u regionu od 1 do 3 posto nevažećih listića, dok u Bosni i Hercegovini taj broj iz izbora u izbore doseže 1 do 10 posto.

Tuzlanka Mujesira Haman, utvrdila je na stranici Centralne izborne komisije da je njen muž koji je umro u junu ove godine još uvijek na biračkom spisku. Na dan izbora ponijela je sa sobom smrtovni list da pokaže biračkom odboru. Međutim, kako kaže nisu željeli da upišu pored njegovog imena da je osoba preminula, piše Radio Slobodna Evropa.

“Ja sam odlučila, kad sam pošla da obavim svoju građansku dužnost, da ponesem smrtovni list i ličnu kartu od mog muža i tražila sam da evidentiraju pored njegovog imena da je preminuo, kako ne bi neko mogao zloupotrijebiti njegov glas. Birački odbor je to odbio učiniti, rekli su da to ne dolazi u obzir, da se ne smije ništa upisati i ja sam posumnjala da je to jedan od načina da se zloupotrijebi taj glas, jer članovi biračkih odbora mogli su vrlo lako za takve osobe ispuniti listiće zaokružujući svoje kandidate”, kaže Haman.

To nije rijedak slučaj. Mnogi građani su na spiskovima birača vidjeli imena svojih umrlih članova porodice, no uprkos prijavi birački odbori nisu htjeli ništa poduzeti.

U izbornoj noći Fadil Ćerimagić došao je na pres konferenciju Centralne izborne komisije BiH kako bi ukazao na ovaj problem dokumentujući da je na biračkom spisku ime njegove majke koja je umrla prije 11 godina.

“Ja sam ranije prijavio da je ime moje majke koja je preminula prije 11 godina još uvijek na spisku, rekli su mi da ja idem u opštinske komisije da im predočim dokumente i da tražim brisanje, ja to nisam htio uraditi jer šta su oni radili 11 godina sa tim biračkim spiskovima”, rekao je.

Iz Centralne izborne komisije objasnili su da tri institucije – opštinski matični uredi, ministarstva unutrašnjih poslova i Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) dužne su prijaviti umrle i nove punoljetne osobe na vrijeme za ažuriranje centralnih biračkih spiskova.

Član Centralne izborne komisije Suad Arnautović ocjenjuje da su neefikasne i spore opštinske administracije najvećim dijelom odgovorne za neažurirane spiskove:

“Prvi organ je Matični ured opštine, koji dobije informaciju o smrti osobe iz različitih izvora, od bolnice, članova porodice ili na neki drugi način. Oni šalju Ministarstvu unutrašnjih poslova te opštine dokumente, a u ministarstvu poništavaju sve dokumente poput lične karte i ostalih. Potom MUP kad završi svoj dio posla šalje Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), koja je zadužena za ažuriranje spiskova. Centralna izborna komisija dobije u elektronskoj formi gotov spisak. Ko je tu zakazao, ja ne bih da ulazim u to pitanje, ali bih htio naglasiti da nije sporno što se umrle osobe nalaze na biračkim spiskovima, oni će se ažurirati kad-tad, sporno je da li se vrši zloupotreba te činjenice, odnosno da li neko umjesto tih osoba glasa.”

SAD: Zabrinutost zbog izbornog procesa u BiH

Ipak, veliki broj mrtvih na biračkim spiskovima za svake izbore nije jedini problem. Veći je problem 500.000 nevažećih listića što je trostruko više od evropskog i regionalnog prosjeka, upozorava nekadašnji član CIK-a a sada predsjednik Strateškog odobra Koalicije za fer i poštene izbore Pod lupom Vehid Šehić.

“Prosjek u regionu je negdje do 2 posto, prosjek EU je između 1 i 3 posto, a u BiH je duže vrijeme mnogo veći, iznad 7 posto. Ima nekoliko kategorija nevažećih listića. U jednoj su oni koji imaju više križića nego što je predviđeno, u drugoj su oni koji su precrtani ili je na njima napisana neka poruka koja izražava bunt glasača, ima i onih koji su prazni – nije zaokruženo ništa. Međutim, u tim kategorijama ima prostora za manipulacije i to je problem koji se vrlo lako mogao riješiti uvođenjem elektronskog glasanja i video nadzora, osim u kabinama za glasanje”, objašnjava Vehid Šehić.

Stručnjak za ustavno pravo dr. Nedim Ademović, koji ocjenjuje da vlastima u BiH odgovara kontrolisani kaos, što su potvrdili time da nisu bili spremni unaprijediti izborni proces, niti izmijeniti Izborni zakon ni Ustav BiH, kaže kako se na navedene pojave može gledati kao na djelimičnu manifestaciju tog kaosa:

“Čisto na osnovu iskustva kao građanin, meni je broj glasačkih listića jako visok, neobično visok, što me može navesti na razmišljanje da nije sve bilo regularno. S druge strane, bili smo očevici da Parlament Bosne i Hercegovine nije bio spreman da blagovremeno, u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom, stvori jedan novi normativni okvir koji će omogućiti tehničko poboljšanje procesa glasanja, što bi, s druge strane, posljedično omogućilo da se taj broj nepravilnosti svede na neki minimum. To je, također, indikacija da javne vlasti nisu spremne da se uredi ovaj sistem i da se prepuste jednoj fer i pravičnoj bici za glasove naših građana.”

Politički subjekti ali i građani mogu izraziti sumnje u regularnost izbornog procesa u BiH, kako kažu pravnici, mogu se obratiti Centralnoj izbornoj komisiji BiH sa zahtjevom za ponovno brojanje glasova, a ukoliko prepoznaju elemente krivičnog djela adresa je Sud BiH.

(Radio Slobodna Evropa)

Facebook Comments