UPOZORENJE: Nagle promjene vremena ne ugrožavaju samo srčane bolesnike, evo ko se treba čuvati

UPOZORENJE: Nagle promjene vremena ne ugrožavaju samo srčane bolesnike, evo ko se treba čuvati


Pratite Kameleon na Facebooku


Kaže da se savjeti za ove bolesnike uglavnom svode na to da, kad su takvi meteorološki uslovi trebaju ostati u kući, da ne planiraju putovanje, da se ne zamaraju i da se strogo drže propisane terapije.

Nagla promjena vremena iz hladnog u toplo ili obrnuto, koja se upravo ovih dana često događa, nije bezopasna ni za zdrave, a posebno ne za bolesne osobe, kazao je  u razgovoru za Fenu načelnik Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju u Tuzli doc.dr Mustafa Tabaković.

Posebno su ugroženi srčani bolesnici, astmatičari i osobe s psihičkim oboljenjima, a nagle promjene vremena ostavljaju posljedice na pacijente koji boluju od bolesti kardiovaskularnog sistema, jer  u principu pogoršavaju već postojeće oboljenje.

Kaže da se savjeti za ove bolesnike uglavnom svode na to da, kad su takvi meteorološki uslovi  trebaju ostati  u kući, da ne planiraju putovanje, da se ne zamaraju i da se strogo drže propisane terapije.

– Savjetujem srčanim bolesnicima da svako jutro nakon što ustanu odmah uzmu svoju terapiju. Da se ne izlažu teškim fizičkim poslovima i da su umjereni u konzumiranju hrane i pića. Naravno pri ekstremnim vrućinama i hladnoćama ne treba izlaziti iz kuće – rekao je doc. dr Tabaković.

Pojašnjava da je sigurno da, ‘sasvim zdravi ljudi mogu osjetiti glavobolju pri nagloj promjeni temperature, da pri promjeni tlaka postanu razdražljivi, da pate od nesanice, da budu uznemireni ili, pak, da im se spava, da se osjećaju stalno umornim.

 U zavisnosti od uticaja vremena, postoji 13 grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na vremenske prilike, među kojima su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visok krvni tlak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, pacijenti koji pate od psihičkih tegoba.

Meteorološke prilike koje najviše utiču na pogoršanje bolesti su velika vrućina, naročito ako nastupi naglo i u neuobičajeno doba godine, zatim velika hladnoća, nagla promjena zračnog tlaka, vjetar (naročito topao), magla i smog.

 Ljetna sparina i zimska hladnoća najveća su prijetnja onima koji pate od bolesti krvnih sudova, jer takvi vremenski uslovi nose povećanu opasnost od srčanih i moždanih komplikacija.

– Ako se može napraviti veza između godišnjih doba i srčanih udara kao i drugih kardiovaskularnih bolesti onda se može reći da je to početak proljeća i početak jeseni, tj. pri naglim promjenama temperatura. Pored srčanih udara, disekcije i rupture aorte su vrlo česte pri naglim promjenama vremena naročito u martu i aprilu, te u septembru, oktobru i novembru, dakle početak proljeća i jeseni.  S obzirom da se radi o bolestima aorte koja se uglavnom slučajno ili nikako ne dijagnosticiraju, vrlo teško je preventivno djelovati. Prevencija ovih oboljenja podrazumijeva ultrazvuk  trbuha i prsnog koša (sa posebnim osvrtom na aortu) – upozorava doc. dr Tabaković.

Kada je u zraku puno vlage, otežano je isparavanje znoja s površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.

 Akutni bolesnici reaguju, prije svega, na vremenske prilike s visokom vlagom i dužim trajanjem toplog perioda u hladnom dijelu godine i hladnog perioda u toplom dijelu godine.

 Na pogoršanje raspoloženja posebno utiču vremenske prilike s promjenljivom dnevnom temperaturom, sniženim ili promjenljivim zračnim pritiskom, povećanom oblačnošću, slabom kišom ili maglom, tako da se psihoza i depresivno stanje javljaju u znatno povećanom broju već poslije trodnevnog oblačnog razdoblja.

 U većini vremenskih prognoza, ističe doc. dr Tabaković, hronični bolesnici se upozoravaju da u nekom periodu mogu imati pojačane tegobe i ta upozorenja treba ozbiljno shvatiti. S druge strane, pak, i sam organizam daje čovjeku upozorenje u vidu malaksalosti, glavobolje i tome slično, pa u tom periodu treba izbjegavati fizički napor i boravak napolju.

Rezultati promatranja u zapadnim zemljama su pokazali da nagle promjene vremena značajno povećavaju rizik od nastanka srčanog udara, s čime se doc. dr Tabaković u potpunosti slaže.

– Simptomi na koje pacijenti uopšteno trebaju obratiti pažnju jesu osjećaj gušenja, bol iza grudne kosti u vidu stezanja koji se širi prema vratu i lijevoj ruci, pad krvnog pritiska, preznojavanje – dodao je.

Naglašava da često ‘mislimo da su visok krvni tlak i holesterol glavni faktori nastanka srčanog udara, ali ne smijemo zanemariti i vremenske uvjete’.

Sagovornik na kraju razgovora savjetuje  da kada pacijent osjeti jedan od nabrojanih simptoma, odmah se javi ljekaru, jer kako kaže, faktor vremena je kod kardiovaskularnih oboljenja od presudnog značaja.

Facebook Comments