I termoelektrane prepreka BiH na putu ka EU

I termoelektrane prepreka BiH na putu ka EU


Pratite Kameleon na Facebooku


Termoelektrane (TE), kako izgrađene, one koje se grade, tako i planirane, mogle bi postati još jedna ozbiljna prepreka na putu Bosne i Hercegovine (ali i cijelog balkanskog regiona) prema Evropskoj uniji.

Kako je objavila nevladina organizacija ”CEE Bankwatch”, osim Albanije, koja ovisi o hidroelektranama, cijeli region zapadnog Balkana u procesu je planiranja ili izgradnje novih termoelektrana. Sve one grade se, a da okolišne dozvole koje su izdate nisu u skladu sa standardima Evropske unije i Energetske zajednice.

Velike investicije

– Između današnjeg dana i 2023. godine skoro sve ove elektrane morat će proći kroz proces sređivanja i potrebne su im nove investicije da bi se dovele u stanje da zadovoljavaju standarde propisane aktima Energetske zajednice. One koje to ne urade, morat će biti zatvorene – stoji u analizi ”CEE Bankwatcha” objavljenoj jučer.

Ova organizacija, koja okuplja 13 država centralne i istočne Evrope, upozorava da uopće nije pametno ulagati u termoelektrane, s obzirom na negativan utjecaj na zdravlje ljudi, zagađenja koja stvaraju te globalno zagrijavanje.

Stručni tim ove organizacije analizirao je planirane, kao i već izgrađene nove termoelektrane u BiH. Za sve njih, od Stanara do Banovića, utvrđeno je da ne posjeduju adekvatne okolišne dozvole, a njihov negativni utjecaj po ljude i okolinu sasvim je neupitan.

Stručnjaci CEE-a upozoravaju da je TE Stanari u Republici Srpskoj „primjer šta se desi kada promotori projekta ne uzmu u obzir promjene u zakonima EU“.

– Elektrana, jednostavno, nije izgrađena u skladu sa standardima i normama EU – upozoravaju iz CEE-a.

Slično važi i za planiranu termoelektranu u Banovićima. Iako se ništa konkretno ne dešava s tim projektom, okolišna dozvola izdata svojevremeno morat će se poništiti i uraditi nova, s preciznim podacima.

U novoj dozvoli morat će se taksativno navesti kolika je dopuštena emisija toksičnih elemenata koji nastaju sagorijevanjem lignita.

Blok sedam

Stručnjaci CEE-a naglašavaju dalje da im nije jasna ni sudbina bloka Tuzla 7. Njega „forsira“ ”Elektroprivreda BiH” (EPBiH), ali je i taj projekt upitan. Kao i u slučaju ostalih, okolišna dozvola i za ovaj blok morat će biti ponovo izdata.

– Ako se to ne uradi, EPBiH morat će platiti enormne troškove – upozoravaju iz CEE-a.

U istom se izvještaju ističe i velika konfuzija koja prati aktivnosti na TE Ugljevik.

Prema detaljima, Ugljevik II je napola izgrađen i taj je projekt napušten. Onda se pojavio kineski investitor voljan da ulaže u dva bloka od po 300 megavati. Kao i u svim prethodnim slučajevima, okolišna dozvola koja je izdata morat će biti poništena. Jedan od razloga je i to što u njoj nema podataka o dopuštenoj emisiji prašine.

Obnovljivi izvori energije

”CEE Bankwatch” predlaže u obimnoj studiji da se više ulaže u izgradnju elektrana na vjetar i solarni pogon.

Oni navode da su balkanske države značajno ovisne o termoelektranama te da su sve uočljiviji negativni efekti politike gradnje u vrijeme socijalizma.

S obzirom na to da su termoelektrane datost, oni sugeriraju značajne investicije u njihovo moderniziranje što prije. Svako odlaganje ovog neodložnog procesa samo će povećati cijenu koja će se na kraju morati platiti u modernizaciji ovog vida elektrana.

Izvor: avaz